Postav izložbe tematizira mnogobrojne medije koji u svojem osnovnom značenju služe predstavljanju zgrada kao finalnih produkata arhitektonske prakse, a koje se može smatrati i objektima umjetničkog značaja odvojenih od njihovog krajnjeg cilja – izgradnje realizacije u prostoru.
Piše: Alen Pučar
Tijekom ovog ljeta, u periodu od 27. lipnja do 9. rujna, u Zagrebu je održana izložba „Pritzker Winners for Oris 25“ u Oris Kući arhitekture. Izložba je organizirana povodom 25 godina postojanja Orisa, renomirane institucije koja već dugi niz godina promiče arhitekturu u Hrvatskoj i regiji, a nastala je na temelju suradnje Orisa s 26 arhitekata i 4 ureda dobitnika najznačajnije svjetske nagrade za arhitekturu – Pritzkerove nagrade. Naime, arhitekti i uredi su na poziv Orisa poslali izloške (skice, crteže i makete) koji reprezentiraju njihovu suradnju, tako stvarajući raznolik postav ispunjen radovima arhitektonske kvalitete svjetske razine i izložbu kakvu rijetko imamo priliku posjetiti u regionalnom kontekstu.
Na samoj izložbi su predstavljeni te u katalogu izložbe su okupljeni radovi arhitekata: Luis Barragán (1980.), Richard Meier (1984.), Hans Hollein (1985.), Gottfried Böhm (1986.), Frank Gehry (1989.), Alvaro Siza (1992.), Fumihiko Maki (1993.), Christian de Portzamparc (1994.), Tadao Ando (1995.), Sverre Fehn (1997.), Renzo Piano (1998.), Norman Foster (1999.), Jacques Herzog i Pierre de Meuron (2001.), Glenn Murcutt (2002.), Zaha Hadid (2004.), Jean Nouvel (2008.), Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa (2010.), Toyo Ito (2013.), Shigeru Ban (2014.), Alejandro Aravena (2016.), RCR Arquitectes (2017.), Balkrishna Doshi (2018.), Yvonne Farrell i Shelley McNamara (2020.), Anne Lacaton i Jean-Philippe Vassal (2021.) i David Chipperfield (2023.).
Raznoliki mediji arhitektonskog stvaralaštva
Postav tematizira mnogobrojne medije koji u svojem osnovnom značenju služe predstavljanju zgrada kao finalnih produkata arhitektonske prakse, a koje se može smatrati i objektima umjetničkog značaja odvojenih od njihovog krajnjeg cilja – izgradnje realizacije u prostoru.
Konceptualne skice gradskih struktura Hansa Holleina iscrtane nizom brzih linija, vješta igra ploha i boja u crtežima berlinskog Reichstaga te crkve u Nevigesu arhitekta Gottfrieda Böhma, kao i niz drugih radova, podsjećaju na kvalitetu analognih medija arhitektonske kreacije. S druge strane, promišljanje odnosa života i smrti arhitekta Sverre Fehna tekstom praćenim skicama prikazuje često zanemaren značaj odnosa pisane misli i likovnog izražaja.
Raznovrsnost načina prikaza u klasičnim medijima arhitektonskog izričaja – tlocrta, presjeka i pročelja – među kojima su skicozni presjek rimske crkve Richarda Meiera, koloristički prikaz pročelja kulturnog centra Christiana de Portzamparca ili trodimenzionalni presjek sarajevskog muzeja Renza Piana – pokazuju mogućnost izlaska nacrta iz sfere tehničke dokumentacije u likovnu kreaciju. Potencijal digitalnih medija prikazuju renderi za neizvedeni muzej Davida Chipperfielda na Bledu, a umjetničku kvalitetu fotografiranja arhitekture oslikavaju brojni radovi – od crno-bijelih snimaka kuće Luisa Barragana do suvremenih fotografija projekata Zahe Hadid i Tadaa Anda.
Prelaskom u trodimenzionalni sustav istaknut je niz maketa različite razine detaljnosti, kolorita i materijala, među kojima su i stambene jedinice Alejandra Aravene te kapelica u Miljani Alvara Size. Ideju da moć trodimenzionalnog medija u arhitekturi počinje od makete, a kulminira izgrađenom zgradom najbolje utjelovljuje rad „Paper Partiton System“ arhitekta Shigeru Bana – radi se o sustavu izgradnje privremenog smještaja za izbjeglice čija osnovna jedinica je izložena kao dio postava i tako omogućuje posjetitelju neposredno iskustvo ovog jednostavnog arhitektonskog objekta.
Vizije svjetski priznatih arhitekata u regionalnom kontekstu
Osim spomenutog umjetničkog značaja, radovi omogućuju ispitivanje mogućih dosega i budućih potencijala okoliša, kao i refleksiju na proces nastanka izvedenih objekata. Poseban fokus unutar postava orijentiran je na radove dobitnika Pritzkerove nagrade u našoj regiji. Tako je kapelica arhitekta Alvara Size izvedena u mjestu Miljana u Hrvatskom zagorju prikazana kroz niz skica, fotografiju i maketu. Pažnju privlače skice koje se isprepliću jedna preko druge na listu papira prikazujući niz perspektivnih pogleda na objekt izvana i iznutra, a koje stvaraju jedinstven doživljaj ove građevine.
S druge strane, skica i trodimenzionalni presjek projekta Renza Piana za Muzej suvremene umjetnosti ARS AEVI u Sarajevu pružaju uvid u potencijal razrade prostora kroz arhitektonsku praksu. Ovaj višeznačni prostor s krovnim teatrom i nizom vertikalno povezanih etaža predviđa novu vizuru obale Miljacke te novi most preko rijeke u širem kontekstu obnove grada. Prostorni prikaz i skice za Muzej suvremene umjetnosti na Bledu najrecentnijeg dobitnika Pritzkerove nagrade Davida Chipperfielda ocrtavaju ideju stapanja arhitektonskog objekta sa zaštićenim okolišem. Ovi konceptualni projekti otvaraju daljnji put za realizaciju građevina, potiču promišljanje arhitekture te pružaju osnovu za razvoj prostora u budućnosti, tako podcrtavajući važnost kvalitetnog prikaza ideja odabranim medijima arhitektonskog izričaja.
