Kako stanovnici gradova postaju sve osvješćeniji o utjecaju okoline na proizvodnju hrane i transportaciju, kao i o porijeklu i sigurnosti onoga što konzumiraju, tako urbana poljoprivreda raste i privlači pozornost javnosti i politike. Približavanje proizvodnje hrane, uz to da je održivo, je pedagoški potez. Međutim, zbog nedovoljne veličine i drugih restrikcija, proizvodnja hrane u gradovima različita je od tradicionalne poljoprivrede.

Urbane bašte mogu biti na raznim mjestima i biti u različitim veličinama – prozorske klupice i balkoni, ploče i prazna zemljišta, dvorišta škola, javni parkovi i čak neka neočekivana mjesta poput podzemnih tunela. Mogu biti zajedničke ili privatne. U svakom slučaju, važno je imati na umu par stvari:

Prostor: Kada dizajnirate baštu, rezervirajte prostor ne samo za sadnju već i za skladištenje materijala i alata – možda čak i za đubrivo.

Sunce: Povrće zahtijeva mnogo svjetla da bi zdravo raslo. Preporučuje se bar 7 sati sunčevog svjetla dnevno – 11 sati je idealno. Neke biljke prežive i na manje sunčanim mjestima, pa istražite i pogledajte one biljke koje najbolje odgovaraju.

Voda: Povrće također treba mnogo vode da raste zdravo. Pobrinite se da mjesto ima dotok kvalitetne vode i u velikim količinama.

Odvod: Natopljeno zemljište može usporiti rast biljaka ili čak biti uzrok bolesti.

Vjetar: Čak i biljke koje se prilagođavaju hladnoći ne vole snažne i hladne vjetrove. Ako mjesto nema štit od vjetra, probajte nabaviti vjetrobran – kao naprimjer grmove.

Vrste: Uzgoj biljaka zahtjeva posvećenost. Neke vrste zahtjevaju veću njegu u kontrolisanju štetočina i održavanje – kao što je obrezivanje i redovno zalijevanje. Druge se lahko prilagođavaju bilo kakvoj okolini. Također je potrebno uzeti u obzir veličinu biljke: grančica krompira može se protegnuti preko cijelog balkona ako se ne njeguje.

Mjesta za proizvodnju hrane

Javna mjesta

Urbana zajednička poljoprivreda najčešće se odvija na praznim zemljištima, privatnim ili javnim, ili na mjestima ko što su trgovi, parkovi, škole. Neke općine nude fiskalne i legalne podsticaje za korištenje javnog prostora, privatnog ili ruralno-urbanog zemljišta za poljoprivredu. Gradske vijećnice sve češće praktikuju prihvatanje zahtjeva zajednice i nude diferencijal za poboljšanje kvalitete života u gradu, pridonoseći urbanoj prekvalifikaciji, okolini i zdravlju.

Krovovi zgrada i kuća

Krovna poljoprivreda omogućava korištenje prostora koje bi inače bili neiskorišteni. Zeleni plafoni smanjuju urbanu toplotu upijajući solarnu radijaciju i smanjuju pritisak kiše u kanalizacijskim odvodnim sistemima tako što upijaju kišnicu. Biljke mogu imati koristi od više sunčeve svjetlosti. Krovište se može napraviti iznad poljskih „kreveta“ za biljke i iznad saksija.

Dvorište / balkon / prozori

Internet je pun preporuka za pravljenje bašti u malim prostorima. Neke vazne na prozorskim daskama mogu proizvesti odlične začine.

Način sadnje

Prizemlje

Najčešći oblik sadnje je direktno u zemlju – kao i na poljima. Zemljište treba biti pripremljeno, često uklanjanjem površinskog sloja i prekrivanjem površine pomješanim zemljištem za sadnju. Ali ovo nije tako lako u gradovima. Urbana zemljišta su u većoj opasnosti od kontaminacije, od fizičkih krhotina ili otrova. Vrlo je bitno otkloniti ostatke stakla, asfalta, betona i testirati zemljište stalno da biste bili sigurni da nema prisutnih hemikalija, teških metala ili drugih kontaminacija. U dizajnu Tuju restorana, parne arhitekture i Studio Croup, sve saksije su napunjene jestivim biljkama, koje se poslužuju na meniju.

Odignuti kreveti / zemljište

Odignuti kreveti su oni koji su uzdignuti od površine tla – mogu biti direktno na zemlji ili na višem nivou. Mogu bili kao kutije (s dnom i stranama) ili samo sa stranama – važno je da su duboki koliko su duboi korjeni biljke. Materijali koji se koriste variraju između cigli, kamena, drveta ili betonskih blokova. Međutim, bitno je kako pristupate površini i sigurnost materijala, jer cigle i drvo mogu sadržati otrovne supstance i kontaminirano zemljište. Iako oko njih ima više posla i skuplji su za proizvodnju, izdignuti kreveti omogućavaju urbanim zemljoradnicima da uzgajaju hranu bez obzira na kontaminaciju tla – i da sade na asfalt ili beton, bez da brinu o skupim procesima iskopavanja. Također su pametnija opcija za privremene bašte i zahtjevaju manje ulaganja nego sadnja u tlo.

Vazne

Kao izdignuti kreveti, vazne i ćupovi su oblik zadnje iznad tla i imaju dosta zajedničkog s odignutim krevetima. Međutim,  posude su inače manje, lakše ih je prenositi, i kupovati gotove na tržištu. Pored toga urbani zemljoradnici mogu iskoristiti urbani otpad da proizvedu mnoge vrste ovakvih saksija  poput kartona od mlijeka, kada, drvenih paleta i slično. Kada birate vrstu posude, morate u obzir uzeti volumen, odvod i materijal. Volumen bi trebao biti povezan s biljkom, odvod bi trebao uvijek biti adekvatan a materijali, pogotovo kada koristite reciklirane kontejnere ili posude, ne smiju biti otrovni niti sadržati otrovne supstance. Prefarbano ili rađeno drvo, plastika koja sadrži solvente ili vrlo gust polietilen (HDPE) i metali trebali bi se izbjegavati.

Hidroponika

Hidroponika je tehnika sadnje biljaka bez zemljišta, gdje korjeni prime balansiranu hranjivu otopinu koja sadrži vodu i sve hranjive materije potrebne za uzgoj biljke. Ovo možda zvuči kao futuristički koncept sadnje, ali hidroponika datira iz sedmog stoljeća pr.n.e. Međutim, popularnost i masovna integracija hidroponika je novost. Mnogi smatraju da je masovna upotreba hidroponike budućnost poljoprivede. To je zato što su nedavne studije o hidroponskoj poljoprivredi pokazale da ima mnogo prednosti, kao proizvodnju visokokvalitetnih biljaka, zauzima manje mjesta i zahtjeva manje resursa. Pored toga, hidroponska kultivacijska metoda u kombinaciji s vertikalnom sadnjom, pomogla je da u proširenju mogućnosti urbanog vrtlarstva i zatvorenog vrtlarstva -kao što su vertikalne farme, gdje se biljke uzgajaju unutar zgrada i nebodera, koje se nazivaju „farmscrapers“ (farmoderi).

Podzemno navodnjavanje

I izdignuta tla i saksije mogu koristiti sistem podzemnog navodnjavanja. Također poznato kao infiltracijsko navodnjavanje, to je metod navodnjavanja gdje se voda skladišti u rezervar ispod biljke – koja putem korijena crpi onoliko vode koliko joj je potrebno. Ovaj sistem je idealan za one koji često putuju, zato što omogućava autonomiju biljkama na mnogo dana, čak i sedmica .Već je moguće pronaći saksije s ovim ugrađenim sistemom a na internetu postoji par tutorijala u tome kako konstruisati izdignuto zemljište/ krevete s navodnjavanjemuz pomoć cijevi i crijeva.

Ova kolekcija informacija može biti korisna da počnete razumijevati i razvijati biljne usjeve bliže vašem domu. Pored upotpunjavanja i davanja funkcije praznim prostorima, to može biti izvor zdravog povrća. Mogućnosti su beskonačne!

m-Kvadrat