spot_img

Urbana revitalizacija zone Gredelj – nova vizura šireg centra grada Zagreba

O obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj raspravlja se gotovo tri desetljeća, a međunarodno priznati stručnjaci za arhitekturu, nekretnine i izgradnju su na inicijativu EBRD-a ponudili rješenje kakvo su već uspješno implementirali gradovi poput Beča, Osla i Züricha

Film Urbana revitalizacija zone Gredelj

Autori animacije i teksta: Boris Goreta, Ida Ister

Tekst čitao: Ivan Kojundžić

Snimatelj zvuka: Berko Muratović

Materijali o projektu revitalizacije zone Gredelj LINK

Pojedinačni filmovi za dijeljenje na on-line medijima i kanalima:

Revitalizacija zone Gredelj video HR

https://youtu.be/INcULWWKAPg

Revitalizacija zone Gredelj postojeće stanje

https://youtu.be/FPztudSzuLg

Revitalizacija zone Gredelj kratki teaser

https://youtu.be/zGSD7ikHbX0

Kontakt za više informacija:

Mladena Žarković
Studio 3LHD
091 4830060

mladena@3lhd.com

Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu premijerno je prikazana na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama REUSE ARCHITECTURE 22-og aprila 2021. Temeljena na nizu prethodnih radova i javnih izlaganja koje su nastajali od 1995. na ovamo, studija je izrađena na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj, te uključuje novu izgradnju i revitalizaciju industrijske baštine veličine 420.000 m2.

Kako bi se osigurao cjeloviti pristup planiranju na studiji integralnog pristupa četvrti Donji Grad i zoni Gredelj koju je 2020. pokrenuo EBRD timski su radili stručnjaci iz različitih područja: konzultanti PwC Advisory, arhitekti Studio 3LHD, Colliers International i odvjetničkog društva MS Partners. Studija se nadovezuje na prethodne studije iz 2018. na kojima su radili nizozemsko hrvatsko hrvatski ured de Architekten Cie, institut IGH i HDC.

„Zona Gredelj obuhvaća 45 hektara i jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba udaljen od centra svega 15 minuta hoda, a uređenje ovog prostora prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba – nepovezanost sjevera i juga, koji su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta“, pojašnjava Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD.

Koncept sugeriše podizanje pruge, čime bi se olakšao prolazak vozilima i pješacima, te izmještanje Autobusnog kolodvora u podzemni prostor ispod parkirališta Paromlin. Time bi se južno od Glavnog kolodvora stvorilo novo prometno središte, dok bi ostatkom prostora dominirale nove pješačke površine.

Napuštena industrija u centru Zagreba desetljećima je čuvala prostore koji pružaju priliku za prvo sistemsko planiranje grada nakon dugo vremena. Pozitivno je što zona Gredelj ima samo dva vlasnika, Grad Zagreb i Hrvatske željeznice, što olakšava integralno planiranje budućih sadržaja i namjena. Sistemskim pristupom Gredelj bi mogao postati dio savremene gradske jezgre uklopljen u njeno tkivo. Takav ambijent može ponuditi uvjete za kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa.

Nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora – vrijedni elementi industrijske baštine tvornice Gredelj zadržali bi se i ostali sačuvani, uz prihvaćanje suvremene arhitekture, što je posljednjih dvadesetak godina uobičajena praksa u zapadnoeuropskim metropolama, poput Beča, Münchena, Züricha i Osla. Takav je koncept, kroz koji se napušteni i dotad nedostupni prostori transformiraju u javne sadržaje, pješačke i parkovne površine, podržao i Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

„Na ovako važnoj gradskoj lokaciji treba izbjeći stvaranje generičkih prostora. Savremena interpretacija ove baštine logično je proširenje Lenucijeve potkove. Javni potez s parkovima, zelenim površinama i trgovima, uz sadržaje poput tržnice, muzeja ili nove scene zagrebačkog HNK stvorio bi vitalan i sadržajno raznolik urbani ambijent jedinstvenog karaktera, a unutar zone planirani su i drugi sadržaji važni za funkcioniranje grada, kao što su škole, fakulteti i funkcije javne uprave“, ističu autori.

Novi savremeni blok otvorenog je karaktera i formira manje trgove i parkove u mjerilu susjedstva, s maksimiziranjem učinka dnevnog svjetla, kako bi se stvorili najbolji mogući uvjeti za život i rad. Ujedno, industrija bi bila uklonjena iz neposredne blizine centra grada.

Ovo je trenutak u kojem se pokazuje potreba dugoročnog, društveno odgovornog i socijalno osvještenijeg planiranja, koje će objediniti sve struke u boljem promišljanju prostora, na dobrobit građana. Takav pristup promiče i inicijativa EU New European Bauhaus. To je ekološka, gospodarska i kulturna inicijativa usmjerena na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana – a sve kako bi se stvorili preduslovi za održivi zajednički život svih ljudi u budućnosti.

 

 

 

POVEZANI ČLANCI

Comments

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NOVE OBJAVE