Utjecaj umjetnog osvjetljenja na percepciju i upotrebu unutrašnjih prostora

U arhitekturi, svjetlost je veoma živopisna i raznovrsna. Dobro postavljeno i pravilno dimenzionirano svjetlo može pružiti sjajan intenzitet. Svjetlost može uzburkati emocije i povezati ih s divnim iskustvom. Kada padne mrak, ljudsko raspoloženje se mijenja. U ovim trenucima bitno je imati dobru svjetlost. Umjetnost osvjetljavajućeg dizajna sastoji se od sposobnosti da iznese čak i ekstremne i neobične osobine. Svi moraju doživjeti svjetlost, ali ona mora imati poseban efekat za svakog čovjeka, parove ili grupe.  Dobro osvjetljenje ističe tanku liniju harmonične raznolikosti i oštrog kontrasta.

Zašto umjetno osvjetljenje?

Umjetno osvjetljenje  omogućilo je mnogobrojne ljudske napretke. Od otkrića vatre, svjetlost igra glavu ulogu u našim životima, produžuje sate života, stvara atmosferu u našim domovima i poboljšava kreativnost. Otkad se povećava zabrinutost zbog upotrebe tradicionalnih sijalica, koje se najčešće koriste u postindustrijskom dobu, mnoge su se alternative pojavile na tržištu. Neke od tih su odlična zamjena za standardne sijalice u većini slučajeva, ali druge i nisu toliko dobre.

 

Fluoroscentna cijev

Fluoroscentne cijevi su glavni način osvjetljenja u kancelarijama i komercijalnim zgradama. One su kao plinske svjetiljke, i napravljene su u obliku dugog tankog staklenog cilindra s kontaktom na oba kraja, da budu pogodne (kao svjetiljke) i da pruže elektricitet. Cijev sadrži živu paru na niskom pritisku, a unutrašnjost stakla je obložena fosforom koji reaguje na UV radijaciju. Kada elektricitet prođe kroz živu paru, ono emituje UV radijaciju koju fosfor pretvara u vidljivu svjetlost. Najefikacnije fluoroscentne cijevi su T5. S manjim prečnikom (16mm) od prijašnjih cijevi, ove mogu postići svjetlosnu efikasnost do 104lm/W.

Dioda koja emitira svjetlo (Light Emitting Diode – LED)

Postoji više vrsta LED svjetla. Svi znamo za LED iz raznih upotreba, kao kod stereo uređaja, mobitela i druge elektronske opreme.  Ona su najčešće poluprovodni uređaji koji rade na niskoj voltaži, i često trebaju adapter. S obzirom da su poluprovodna, LED svjetla su poprilično čvrsta i manje su šanse da će se slomiti ako vam ispadnu ili zbog loših uslova, u poređenju s drugim lampama. Njihov vijek je veoma dug, neka LED svjetla rade i do 50.000 sati. Na početku LED svjetla bila su dostupna samo u crvenoj, zelenoj, žutoj i bijeloj boji, dok su u plavoj boji došla mnogo kasnije. Ova signalna LED (slika ispod) svjetla nisu pogodna za opšte uređaje za osvjetljenje, jer nemaju dobro energetsku efikasnost i njihov spektar nije pogodan.

Halogeni

Halogeni su usijana svjetla, čija je gasna komora napunjena vrstom halogenskog gasa, što omogućava osvjetljavanje na visokim temperaturama, traju malo duže i kompaktni su. Halogeni su na neki način efikasniji od obične svjetlosti, s malo boljom efikasnošću, dužim vijekom, ali često koštaju više. Halogeni se proizvode i u preciznim procesima od kojih se dobiju veoma specifični modeli i način na koji će se svjetlost širiti. Zbog toga su halogeni najčešće i visoke kvalitete. Zbog odličnog prikaza boja i spektra, halogeni su najčešći odabir kada su u pitanju osvjetljavajući uređaji u domovima, kancelarijama, laboratorijama i drugim mjestima.

Energija

Ako znamod a su elektromagnetni talasi oblik energije, znamo i da infracrvena i ultravioletna radijacija također sadrži energiju, iako ih ne možemo vidjeti golim okom. Infracrveno zračenje se općenito smatra toplotom, a UV kao nevidljiva radijacija koja može naštetiti našem zdravlju , ali je korisna za neke druge upotrebe, naprimjer kod životinja – bumbari je koriste kao navigaciju. Važno je reći da ne razumijemo u potpunosti sve efekte elektromagnetnog spektra u biološkom životu. Znamo da je od vitalne važnosti za skoro sve što živi i da je život na Zemlji stvorio interakciju sa spektrom sunca-

Zašto je ovo važno ako želim učiti izvor umjetnog svjetla? Možemo naći razne tragove u ovome s obzirom da ne možemo čisto iz tehničke perspektive objasniti efekte  raznih rasvjetnih tijela. Pored toga, ako želite znati koji je izvor svjetlost koja ima energetsku učinkovitost i dobru izvedbu, važno je razumjeti da je svjetlost samo podset elektromagnetskog spektra.

Nivoi osvjetljenja za različit ugođaj

Osvjetljavanje prostora je često težak zadatak, koji se rješava u periodu dizajniranja zgrade (a dizajniraju je arhitekti i dizajneri interijera). Međutim, svjetlost bi se trebala posebno dizajnirati. Vodiči za rasvjetu se mogu činiti kao komplikovani, tehnički dokumenti. Međutim, zaposlenici mogu pratiti neke jednostavne korake da budu sigurni da je osvjetljenje adekvatno.

Uravnoteženo osvjetljenje

Osvjetljenje površina koje mi vidimo uzrokovane su reflektiranim svjetlosnim tokom koji putuje do naših očiju. Osvjetljenje  prvo zavisi od apsolutnog nivoa osvjetljenja i drugo, od vrijednosti refleksije površine. Ako je preporučen određeni nivo osvjetljenja (nominalna osvjetljenost), određena količina svjetlosnog toga je neophodna. Zbog toga, osvjetljenje se može modifikovati samo mijenjanjem vrijednosti refleksije površine , a to znači zamjena materijala. Dakle, dizajner osvjetljenja može postići uravnoteženo osvjetljenje u polju vida tako što će birati materijal s određenom vrijednošću refleksije površine. To znači da se osvjetljeni prostori i okolina mogu mijenjati promjenom bole zidova, plafona, podova i stolova. Ovo je jedan od mnogih primjera koji demonstriraju blisku povezanost dizajnera za osvjetljenje i arhitekti.

Prikaz boja

Prikaz boja je naziv, tj izraz za efekte svjetlosnog izvora na bojama objekata u poređenju s njihovom bojom pod referentnim izvorom svjetlosti. Referentni izvor svjetlosti vrlo je bitan za prikaz boja. Izgled boja na jednom tijelu (površini) može se promijeniti u potpunosti korištenjem drugačijih svjetlosnih izvora. Zbog toga se dnevna svjetlost koristi kao referentni izvor boja visokih temperatura; usijana svjelost se koristi kao referentni izvor boja niskih temperatura.

m-Kvadrat

print