Utjecaj urbanog razvoja na okoliš

Piše: MA Azra Ćulov, dipl.ing.hem. CETEOR Sarajevo, aculov@ceteor.ba

 

Prirodni okoliš je od presudne važnosti za društveni i ekonomski život. Oko 75 % stanovništva Europske unije odabralo je urbana područja za svoje prebivalište. No, utjecaji urbanog razvoja se šire i izvan granica gradova. Stanovništvo Europske unije je prihvatilo urbani način života i koriste pogodnosti grada kao što su kulturne, obrazovne i zdravstvene usluge.

Gradovi predstavljaju pokretače europske privrede i tvorci su europskog bogatstva, no istovremeno značajno ovise o resursima okolnih regija koje ispunjavaju njihove potrebe za resursima poput energije, vode i hrane te zbrinjavaju otpad nastao u gradovima. Čovjekov odnos prema okolišu je doveo do niza globalnih, regionalnih i lokalnih ekoloških problema.

Slika 1. Izazovi s kojima se danas suočava moderan grad

Urbanizacija dovodi do promjena u ekonomskim, društvenim i političkim strukturama. Uticaj urbanizacije ogleda se kroz veliku potrošnje energije, zagađenje zraka i vode, neadekvatnog upravljanja otpadom, nedostataka sredstava za pružanje osnovnih usluga, nedostataka adekvatnog stanovanja i problema s infrastrukturom.

Ekološki izazovi i mogućnosti urbanizacije usko su povezani. Mnogi se gradovi teško nose s društvenim, privrednim i ekološkim problemima koji su rezultat poteškoća proizašlih iz prenapučenosti ili smanjenja broja stanovnika, društvenih nejednakosti, zagađenja i prometa. S druge strane, blizina drugih ljudi, posla i usluga nudi mogućnosti izgradnje resursno učinkovitih urbanih gradova. Pronalazak ravnoteže između gustoće i kompaktnosti s jedne strane te kvalitete života u zdravom urbanom okolišu s druge strane, glavni je izazov urbanih područja.

Do 2030. godine očekuje se da će dvije trećine globalne populacije živjeti u gradovima što će rezultirati doprinosom gradova u globalnom bruto domaćem proizvodu u iznosu od 80 %. Inkluzivna i održiva urbanizacija pruža priliku za postizanje ekonomskog rasta i smanjenje emisija stakleničkih gasova uslijed razvoja infrastrukture i smanjenja negativnih uticaja gradova na zagađenje okoliša.

Urbani razvoj u Bosni i Hercegovini

Kada je cijeli svijet bio zaokupljen idejom održivog razvoja, Bosna i Hercegovina ulazi u ratna dešavanja.  Nakon završetka rata, uz pomoć međunarodne zajednice, u Bosni i Hercegovini započinje obnova devastirane zemlje i njene infrastrukture. Bosna i Hercegovina se u periodu od 1997. godine uključuje u proces razvijanja ideje i implementacije održivog razvoja na principima zaštite okoliša kroz nekoliko regionalnih međunarodnih programa.

Bosna i Hercegovina je jedna od najruralnijih zemalja u Evropi, sa 61 % stanovništva koje živi u seoskim naseljima ili rijetko naseljenim općinama. No, u Bosni i Hercegovini,  kao zemlji u tranziciji, stanovništvo napušta manje razvijene dijelove države i seli se u urbane sredine. Prisutna je populacijska dominacija većih urbanih središta (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka itd.), koji su ujedno i najrazvijenija područja.

Slika 2. Grad Sarajevo- perspektiva

S obzirom na proces globalne urbanizacije koji je prisutan i u BiH, prostorni planovi u BiH predviđaju daljnje povećanje stepena urbanizacije, međutim, za projekcije detaljne strukture urbanosti  i ruralnosti u BiH nema informacijske osnove.

Regionalne razlike u razmještaju stanovništva te prirodna i mehanička kretanja kao i brzi rokovi urbanizacije, imaju snažan uticaj na stanje i kvalitetu okoliša u Bosni i Hercegovini.

Ruralni prostori zahvaćeni snažnim egzodusom ostaju demografske mase ili je ona nepovoljne strukture, zbog čega dolazi do smanjenih privrednih aktivnosti, napuštanja obradivih površina, izumiranja naselja i sl. Dok istovremeno u gradskim naseljima dolazi do snažne koncentracije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija, što također stvara vrlo snažne ekološke poremećaje, odnosno umanjuje kvalitetu okoliša i kvalitet života u takvim naseljima.

Industrijalizacija je uticala i na dinamičan socio-ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine dovodeći do brze i nekontrolisane urbanizacije i nemogućnosti planskih investicija u stambene zgrade, komunalnu i javnu infrastrukturu. Usljed koncentracije radnih mjesta i migracije stanovništva dolazi do brzog rasta populacije u gradovima.  Gradnja stambenih i privrednih objekata često se širi izvan kontrole i potrebnih dozvola na zemljišta predviđena za posebne namjene. Posljedica takve gradnje je negativan uticaj na okoliš, ugrožava se kvaliteta podzemnih i nadzemnih voda, smanjuju se zelene površine, ugrožavaju se biljne i životinjske vrste i sl.  Urbana  područja su najveći potrošači raznolikih energenata, što bitno utiče na kvalitetu okoliša.

Zaključak

Razvoj urbanih sredina dovodi do razvoja privrede koja uvjetuje izgradnju privredne i društvene infrastrukture, no očigledan rastući nesrazmjer između raspoloživih resursa s jedne strane, i rastućih ljudskih potreba s druge strane, ostavlja svoj trag na očuvanost prirode i dovodi do negativnih uticaja na okoliš.

Veliki broj naučnika upozorava da je opstanak planete doveden u pitanje zbog pogrešnog iskorišćavanja prirodnih resursa i narušavanja prirodne ravnoteže

Velika gustoća naseljenosti rezultira stvaranjem velikih količina otpada i otpadnih voda, što uz intenziviranje poljoprivrede ima značajan uticaj na bioraznolikost posredstvom zagađenja zemlje te površinskih i podzemnih voda. Također, današnji način života u urbanim područjima stvara veću potrebu za sportsko-rekreacijskim aktivnostima koje su vezane za zaštićene i očuvane dijelove prirode, što kroz povećanu ljudsku aktivnost negativno utiče na staništa i na njima prisutne vrste.

Prevelik i nekontroliran rast gradova utiče na promjenu klime, promjenu regionalnih ambijentalnih vrijednosti, vodi dehumanizaciji života, različitim nesporazumima, stresovima, napetostima i drugim sociološkim i psihološkim poremećajima. Loše izrađeni planovi razvoja gradova doprinose društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj nestabilnosti u mnogim zemljama.

Važan element, koji doprinosi negativnom uticaju na okoliš, jest neodgovoran odnos čovjeka prema okolišu, odnosno nepostojanje ili nedovoljna razina ekološke svijesti. Kako bi pojednac povećao motivaciju i ličnu odgovornost prema okolišu neophodno je podizati razinu znanja o zaštiti okoliša, pružiti informacije o održivom razvoju i rezultatima ostvarenim implementacijom održivog razvoja.

Održivo životno okruženje postiže se jačanjem svijesti i podizanjem znanja o održivom razvoju te  predstavlja temelje za očuvanje okoliša i bioraznolikosti. Održivi urbani razvoj mora težiti stvaranju grada koji je pogodan za stanovnike urbane sredine koji će moći ispuniti sve potrebe stanovnika bez negativnog uticaja na okoliš.

Zaštita okoliša, prirodnih dobara i prostora važno je političko i razvojno pitanje te je stoga bitna politika zaštite okoliša u zemlji. Kako bi se očuvali prirodni izvori i poboljšala kvaliteta življenja, mnoge su se kompanije okrenule ka održivom razvoju čiji je primarni cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.  Urbanim planiranjem razvoja grada te podizanjem svijesti o zdravom stilu života i zaštiti okoliša doprinosimo razvoju zdrave budućnosti.

Literatura:
https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/6._Utjecaj_gradova.pdf
https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/IzvjestajostanjuokolisauBiH.pdf
http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/bs/home/operations/projects/energija-i-okolis/URBANLED.html
https://www.academia.edu/37258115/Odlike_urbanizacije_u_Bosni_i_Hercegovini.docx
https://giam.zrc-sazu.si/sites/default/files/gs_clanki/GS_1001_079-084.pdf
https://www.eea.europa.eu/hr/themes/urbani-okolis/intro

 

m-Kvadrat

print