Upotreba BIM alata je široko upotrebljiva i to ne samo u domenu industrije betona, te bih rekao da koliko može pomoći u tom polju može pomoći i u ostalim. Uz BIM ide velika količina informacija koja nam može pomoći prije, u toku i nakon projektovanja a što je najzanimljivije i u toku održavanja i života samog objekta.”
O digitalizaciji, aktulenim projektima i popularizaciji betona, u nastavku čitajte interviju sa arhitektom Emirom Salkićem, suosnivačem arhitektonskog biroa “Normal arhitektura”.
Intervju objavljen u časopisu MBeton i m-Kvadrat
Osim što ste „radoznali“ i arhitekta po obrazovanju, ko je Emir u svojoj suštini, te da li se smatrate vizionarom svoga doba?
Jako je nezahvalno govoriti o sebi jer moglo bi se desiti i da to neko pročita pa bih tek onda bio u problemu. Vizionar je također teška riječ i to će se moći tek suditi kroz neko vrijeme ali isto tako bih rekao da ono što mi radimo ovdje ne mogu nazvati vizionarstvom jer svakako kaskamo za ostatkom. Mi se trudimo da guramo što više možemo naprijed ispred trenutne arhitektonske prakse u našoj državi.
Šta je bila motivacija za osnivanje kompanije, obzirom da ste suvlasnik u istoj, te kada ste počeli primjenjivati BIM alate u procesu projektovanja?
Osnivanje je nekako spontano došlo nakon određenog broja projekata i da kolega Muhamed i ja smo osnovali arhitektonski atelje 2006. godine i od tada poslujemo. BIM alate smo eksperimentalno počeli koristiti već 2009. godine jer, kako rekoste, moja radoznalost mi nije dala mirna te smo se upustili u te vode. Od tada smo iste alate iskoristili na većem broju projekata i ne namjeravamo na tome stati već sada eksperimentišemo dalje na polju parametrijskog dizajna u sklopu BIM alata.
Kako u budućnosti vidite razvoj BIM-a na Balkanu, po Vašem mišljenju šta su najveći usporivači usvajanja procesa projektovanja sa BIM alatima?
Evolucija je izvrsna stvar. Stare stvari odumiru kako bi napravile mjesta novim a tako će biti i sa BIM-om ne samo na Balkanu. Sve više mladih osoba se edukuje u ovim alatima i ne sumnjam da će to postati novi standard. Veliki broj projekata u Evropi i svijetu se mandatorno radi u BIM-u jer to omogućava mnogo drugih opcija od samog crteža na koji smo do sada navikli. Projekat nosi veliku količinu informacija i zbog toga je više vrijedan. Bez obzira ko su usporivači isti će nestati i otvoriće se nove prilike i nove šanse da BIM zaživi a ko zna možda bude i kratkog vijeka te će ga zamjeniti druga platforma. Na nama je trenutno da iskoristimo ovo što trenutno imamo i istražujemo dalje.
Na koje projekte ste posebno ponosni, za koje možete reći da su Vaša mala „čeda“?
To nisu samo moja čeda, to su čeda svih članova ekipe koja je radila na tim istim projektima. Možda bih izdvojio slijedeće: Roditeljska kuća u Sarajevu, Muzička farma u Sarajevu, Izložbeni štand za ZANAT u Kelnu, Muzej drvorezbarstva u Konjicu.
Obzirom da su čitaoci našeg časopisa, specijalizirani u domenu industrije betonskih materijala, možete li nam predstaviti koliko zaista upotreba jednog BIM alata može optimizirati njihov rad?
Upotreba BIM alata je široko upotrebljiva i to ne samo u domenu industrije betona, te bih rekao da koliko može pomoći u tom polju može pomoći i u ostalim. A ako se ipak usko postavimo pozvao bih se na prethodne retke a to je da uz BIM ide velika količina informacija koja nam može pomoći prije, u toku i nakon projektovanja a što je najzanimljivije i u toku održavanja i života samog objekta.
Da li upotrebljavate natur beton kao finalnu oblogu u interijerima?
Da, nerjetko koristimo natur beton u unutrašnjosti objekata jer svaki materijal ima svoju draž, pitanje je samo kako ga posmatrač individualno doživaljava. Za neke je hladan dok je za druge vrlo elegantan. Mišljenja sam da betona, kao i drugi materijali može nači svoju primjenu u bilo kojem projektu na konstruktivan ili drugi način.
Da li u budućnosti možemo očekivati popularizaciju korištenja betona osim u konstruktivnom smislu; i u druge svrhe kao što su namještaj od betona, rasvjeta od betona i slično?
To je opet individualno, te od projektanta do projektanta, ili od dizajnera do dizajnera, ili od korisnika do korisnika. Beton je materijal koji ima jako dugu tradiciju i jako dobar materijal koji izvršava jako kompleksne zadatke te sumnjam da će ubrzo postati nekoristan. Šta više vjerujem da će se njegova upotreba proširiti i dalje te će beton evoluirati i naći širok dijapazon primjene.
Za kraj da li imate neku poruku za naše čitaoce?
Vjerovatno ću se opet ponoviti, te bih poručio da ostanu gladni prije svega znanja.
