Trenutno najveća složenost samog procesa se javlja u nedostatku adekvatnih i primjenjivih zakonskih i podzakonskih akata koji bi na svim nivoima vlasti do najsitnijih detalja definisali sve neophodne procese i obaveze.
Intervju: doc.dr. Nebojša Knežević, direktor Instituta za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka
Biografija: Nebojša Knežević rođen je 01.12.1974. godine. Doktor je tehničkih nauka iz oblasti hemijskog inženjerstva. Kao mladi inženjer u februaru 2003. godine počeo je raditi u Institutu za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka u svojstvu saradnika u ekološkom sektoru. Kako je sakupljao iskustvo i sticao nova znanja, tako je I napredovao, pa je nakon nekog vremena postao i koordinator ekološkog sektora. U periodu značajnije ekspanzije Instituta od 2010 godine postaje pomoćnik direktora, te pored dosadašnjih aktivnosti obavlja I menadžerske poslove. Krajem 2016. godine postaje tehnički direktor, a 2017.g. generalni director, a to je funkcija koju i danas uspješno obavlja, što dokazuje konstantan rast i razvoj kompletnog Instituta.U toku svog profesionalnog iskustva učestvovao je na izradi velikog broja studijske, tehničke i planske dokumentacije kao vođa projekta i odgovorno lice. Također je izradio, kao i učestvovao na izradi u okviru tima stručnjaka mnogobrojne objavljene naučne članke iz oblasti zaštite životne sredine i tehnologije.
Institut za građevinarstvo ”IG” d.o.o. Banja Luka je osnovan u martu 2000. godine. Zapošljava stručna i tehnička lica svih profila kako bi se moglo odgovoriti na sve strožije zahtjeve investitora u BiH. Pored stručnog kadra Institut zapošljava nekoliko doktora nauka i magistara, samim tim uvršten je na listi Ministartva nauke i tehnologije kao naučno-istraživačka institucija. Pored stručnog kadra Institut raspolaže i tehničkom osposobljenosti koja je na visokom nivou. Raspolaže najmodernijom centralnom laboratorijom za ispitivanje materijala, betona, asfalta i geomehanike. Pored toga na raspolaganju ima i 3 pokretne ekološke laboratorije, GPS komplete geodetske opreme, vozila iz teretnog i putničkog programa, potpunu opremljenost licenciranim programima i računarima u svim organizacionim jedinicama. Detaljnije o institutu, digitalizaciji u građevinrstvu, te BIM tehnologiji razgovarali smo sa direktorom instituta, Nebojšom Kneževićem.
Recite nam nešto više o Vašem institutu, načinu organizacije unutar istog, sektorima, i uposlenima, koje inženjere najvećim brojem upošljavate?
Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka osnovan je 30. marta 2000 godine sa sjedištem u Banjoj Luci, na adresi Kralja Petra I Karađorđevića 92-96. Cilj osnivanja jednog ovakvog Instituta je rješavanje nagomilanih problema u oblastima građevinarstva, ekonomije, energije i ekologije. Suština i vrijednost samog Instituta predstavlja njegov stalno zaposleni kadar kojeg čini veliki broj zaposlenika sa zavidnim profesionalnim iskustvom. Takav ključni kadar sinteza je mladih, sposobnih inženjera i iskusnih eksperata koji mogu da riješe i najsloženije probleme današnjeg intenzivnog razvoja infrastrukturnih sistema u Bosni i Hercegovini.
Danas Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka zapošljava preko 160 stalno zaposlenih radnika različitih struka od kojih je preko 80% visokoobrazovanih, a pored kancelarije uprave u Banjaluci, raspolaže sa kancelarijama u Doboju, Sarajevu, Nevesinju, poslovnom centru u Trebinju i centralnom laboratorijom u Klašnicama u opštini Laktaši, te ogrankom u Beogradu (Srbija).
Što se tiče obrazovne strukture među zaposlenim radnicima Institut zapošljava i naučnike, istraživače, doktore, magistre nauka, mastere i samim tim je registrovan kao naučno-istraživačka institucija na listi Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske. Najzastupljeniji kadar u Institutu su svakako građevinski inženjeri (konstruktivci, saobraćajci i hidraši).
Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka je kompanija specijalizirana između ostalog i za planiranje i upravljanje razvojnim potencijalima. Recite nam nešto više o tome, za koje općine ste radili u BiH planiranje razvoja?
Planiranje i upravljanje razvojnim potencijalima se u posljednjih 10 godina intenzivno razvija kao zasebna integralna disciplina kako u naučnim tako i u praktičnim krugovima. Institut je u pomenutom periodu izradio veliki broj strateških i planskih dokumentata na prostoru cijele Bosne i Hercegovine primjenjujući principe održivog razvoja.
Pored navedenih planskih dokumenata za uravljanje razvojnim potencijalima Institut je izradio i značajan broj strateških, planskih i studijskih dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine kao što su na primjer Studija ranjivosti SBK/KSB i Izrada Plana upravljanja otpadom za grad Zenicu za period 2019 – 2028.g.
Da li i koliko ste trenutno angažovani na području cestogradnje u BIH, te koje projekte biste izdvojili?
Institut kao naučno istraživačka institucija sa velikim brojem zaposlenih održava izuzetno široku djelatnost u svim sferama nauke koje se odnose na razvoj, upravljanje i zaštitu životne sredine i čovjeka. Ali, od izuzetnog značaja u Institutovom poslovanju su projekti i zadaci iz oblasti cestogradnje, pogotovo oni veliki koji se rade za nove strukture u prostoru koji objedinjuju skoro sve sektore u Institutu da zajedničkim resursima, integralnim pristupom, dođu do najboljih rješenja za svaki problem u njihovoj realizaciji. Trenutno u Bosni i Hercegovini teško da se može naći gradilište iz oblasti cestogradnje u čijem procesu realizacije Institut nije bar u jednoj stepenici učestvovao. Negdje smo bili odgovorni za studijsku dokumentaciju, negdje za izradu idejnih rješenja, glavnih projekata ili pak revizije (nostrifikacije), a negdje smo opet bili nadzor nad izvođenjem i/ili odgovorni za kontrolu kvaliteta materijala, a u dosta navrata smo vršili i tehničke preglede izgrađenih cesta i cestovnih objekata. Kao trenutno najveći projekat na kojem Institut intenzivno radi izdvojio bih izradu kompletne dokumentacije (planske, studijske i tehničke) za izgradnju novog autoputa od Banjaluke do Prijedora na teritoriji Republike Srpske.
Prikaz uklapanja trase autoputa u odnosu na izgrađene objekte, postojeću prugu i dinamični reljef na području naseljenog mjesta Potkozarje u Banjoj Luci iz Idejnog projekta autoputa Banja Luka – Prijedor
Ko su najčešći investitori na objektima za koje ste angažovani?
Institut već dugi niz godina radi sa velikim brojem kako javnih tako i privatnih investitora iz cijele Bosne i Hercegovine. Svaki pojedinačni investitor je izuzetno značajan za uspješno poslovanje Instituta kao i za dalji razvoj nauke i tehnologije u našoj regiji. Prema podacima iz prošle godine najznačajniji investitori su bili: JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, JP Autoputevi d.o.o. Banja Luka, JP Putevi RS d.o.o. Banja Luka, JP Putevi Brčko, te Kantonalne direkcije cesta, JP Elektroprivreda RS d.d. Trebinje, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, te mnoge lokalne zajednice sa područja čitave Bosne i Hercegovine.
Kakva je zaista sinergija između javnog i privatnog sektora u BIH, koliko imamo adekvatno uposlene osobe, na primjer bitnim kapitalnim objektima?
Iz našeg iskustva veza između javnog i privatnog sektora u BiH je u ekspanziji, te trenutno najveća složenost samog procesa se javlja u nedostatku adekvatnih i primjenjivih zakonskih i podzakonskih akata koji bi na svim nivoima vlasti do najsitnijih detalja definisali sve neophodne procese i obaveze. Problem sa kadrovima bi se takođe trebao riješiti adekvatnim seminarima, treninzima i obukama iz javno-privatnog partnerstva.
Da li posjedujete vlastiti laboratorij, i koji su to materijali koji najčešće imaju neku prepreku u adekvatnoj ugradnji na terenu?
Tehnički kapacitet Instituta za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka nije potkrijepljen samo osobljem, već i opremom koja je na visokom nivou. Tako da danas Institut raspolaže vrhunskom sertifikovanom centralnom laboratorijom (standard BAS EN ISO/IEC 17025:2006) za ispitivanje materijala, betona, asfalta, kao i za geomehanička ispitivanja (slike u nastavku). U posljednjih nekoliko godina uložena su značajna sredstva u dodatno opremanje centralne laboratorije, tako da pored već proširene akreditacije za različita ispitivanja mladi laboranti i odgovorni inženjeri svakodnevno usvajaju nova znanja proširujući mogućnosti i pomijerajući granice uzorkovanja, ispitivanja i kontrole materijala.
Pored toga, raspolaže sa 3 pokretne ekološke laboratorije za monitoring ekoloških parametara (npr. monitoring kvaliteta vazduha), 5 kompleta GPS geodetske opreme, kompletnom opremom za obavljanje energetskih pregleda objekata, bušaćom garniturom za sve vrste geoloških ispitivanja, 25 teretnih i putničkih vozila.
Objekti hidrogradnje, koje biste izdvojili kao najveće reference u pogledu izrade tehničke dokumentacije?
Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka posjeduje dugogodišnje iskustvo u oblasti hidrogradnje pri čemu se u Institutovim referensama nalazi veliki broj kilometara regulisanih riječnih tokova kako iz Crnomorskog tako i iz Jadranskog sliva, veći broj elektroenergetskih objekata sa hidrotehničkim objektima, značajan broj sistema za navodnjavanje kao i kanala za odvodnju unutrašnjih voda.
Digitalizacija u građevinrstvu, nužno zlo ili olakšanje na terenu?
Digitalizacija ne treba da bude nužno zlo niti u jednoj oblasti. Sama digitalizacija i u građevinarstvu treba da doprinese olakšanju svakodnevnih procesa kao i smanjenju nepredviđenih troškova od same pripreme dokumentacije do izgradnje, puštanja u rad, pa i praćenja u toku eksploatacije i održavanja. Naravno, kao što to i svjetski lideri iz ove oblasti preporučuju, u samom kreiranju alata za digitalizaciju u građevinarstvu bitno je da budu uključeni ljudi kako iz ove oblasti tako i iz ostalih koje se usko prepliću sa građevinarstvom radi postizanja veće efikasnosti.
Primjeri 3D modela objekata visokogradnje koje je Institut projektovao u posljednjih nekoliko godina.
Pri ovoj konstataciji treba biti oprezan i ne prepustiti se slijepo pogodnostima savremenih tehnologija, jer ništa ne može zamjeniti pravi analitički istraživački i sistematki terenski rad i ispitivanja koja u svakom pogledu treba da se izvode prije bilo kakvih izvođenja radova.
Da li koristite BIM tehnologiju u Vašem radu?
BIM tehnologiju u svakodnevnom radu trenutno aktivno ne koristimo. Najviše iz razloga što su i Investitori i Izvođači, kod nas, još uvijek okrenuti više ka tradicionalnim metodama. Također, na državnom nivou nemamo jasnu strategiju ili smjernice za uvođenje i primjenu BIM tehnologija.
Međutim naša firma je zainteresovana za uvođenje i primjenu BIM tehnologije, te smo kroz dosadašnji rad imali prilike da naši ljudi učestvuju u pripremi projektne dokumentacije i praćenje izvođenja uz primjenu BIM tehnologije, odnosno da koriste alate koji su u mnogom olakšali komunikaciju, a samim tim i proces izrade dokumentacije i izgradnje. Naravno u procesu učešća u izradi projektne dokumentacije korištenjem BIM tehnologije naši inženjeri prošli su kroz obuku o osnovama same implementacije BIM tehnologije u građevinarstvu, pratili smo i webinar na temu Implementation of BIM method – key steps to pave the way to BIM adoption organizovano od strane Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine u saradnji sa Češkom kancelarijom za standarde. Mišljenja smo da ovakvih programa i obuka treba da bude više, i u privatnom i u državnom sektoru, kako bi se intenzivirala i sama primjena BIM tehnologija kod nas jer je još uvijek primjetno da nisu u dovoljnoj mjeri informisani svi relevantni nivoi o prednostima primjene BIM tehnologije u građevinarstvu.
Da li imate neku poruku za naše čitaoce, shodno Vašoj užoj specijalnosti?
“Nema ništa tako zastrašujuće kao što je neznanje u akciji” – Johann Wolfgang Goethe
Poslovni centar Banja Luka “IG”
Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o. Banja Luka
Kralja Petra I Karađorđevića 92-94
78000 Banja Luka
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)51 348 360
Fax: +387 (0)51 348 372
Email: info@institutig.com