Više mora manje plastike

Šta treba učiniti da se očisti ovaj globalni nered koji smo stvorili za manje od jednog stoljeća? Kako se većina plastičnog otpada koji pluta nakuplja u vrtlozima mora, može li se odatle sistemski sakupljati?

Autori:

Aida Muminović, dipl.ing.tehnologije – CETEOR Sarajevo

Mr.Sc. Jasmina Čomić, dipl.ing.hemije – CETEOR Sarajevo

 

Postoji sve više dokaza da čišćenje okeana i mora postaje vrlo teška zadaća. Prema nedavnoj studiji Svjetskog gospodarskog foruma, u okeane se svake godine ispušta otprilike 8 miliona tona plastike. Prema drugim procjenama ta brojka iznosi od 10 do 20 miliona tona, a prema jednoj studiji, u okeanima postoji već više od 5 biliona komada plastičnog otpada.

„Regionalni plan za zbrinjavanje morskog otpada na području Mediterana je usvojen 2013. godine. Bosna i Hercegovina, je potpisnica Barcelonske odnosno konvencije za zaštitu Sredozemnog mora. Protokol o integriranom upravljanju obalnim zonama Sredozemlja, jedan od pratećih protokola Barcelonske konvencije, uvodi obavezu upravljanja obalnim područjem, uzimajući u obzir prostorno planiranje, okoliš i zaštitu prirode, zaštitu kulturne baštine, održive poljoprivrede, ribarstva, turizma i drugih gospodarskih djelatnosti u obalnom području. Protokol se također bavi morskim otpadom“

Nastanak, skoro svih  komada plastike počinje na kopnu, nastavlja se u rijeci te završava u moru gdje se akumuliraju velike gomile otpada koje se svake godine povećavaju.  Kad je riječ o plastici ona je posebno opasna  zbog svoje sposobnosti da apsorbira i koncentrira otrovne onečišćujuće tvari.

Zadnjih 50 godina, plastika u različitim oblicima je postala sastavni i neizbježan dio našeg svakodnevnog života, od namještaja do vrećica za namirnice, od dijelova automobila do dijelova igračaka. Kao što je poznato, plastika nije biorazgradiva, što predstavlja dugotrajnu prijetnju za generacije koje tek dolaze.

Tako je i morski otpad najvećim dijelom rezultat neprimjerenog odlaganja otpada na tlo, a plastika je najvećim dijelom zastupljena u morskom otpadu.

Morski otpad je bilo koji trajni, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal, odbačen i ostavljen u morskom i priobalnom području. Morski otpad se tako sastoji od predmeta koji su antropogenog porijekla i namjerno ili nenamjerno odbačeni u more ili na morsku obalu s kopna, doneseni ulijevanjem rijeka, kanalizacijskih sistema ili vjetra. Morski otpad je postao problem koji predstavlja prijetnju morskom ekosistemu zbog svojih okolinskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturalnih uticaja. Morski otpad se pojavljuje na plažama, morskoj površini, ispod morske površine kao i na morskom dnu.

U  posljednje vrijeme rađene su brojne analize izvora morskog otpada u Jadranu kao i načina njegova suzbijanja, unaprjeđenjem sistema upravljanja otpadom na kopnu u skladu s cirkularnom ekonomijom, te smanjenjem na izvoru, posebno u pogledu korištenja plastične ambalaže odnosno uvođenja biorazgradive plastike čiji sastav koja ne šteti okolišu

Izvori morskog otpada

Razvoj plastičnih materijala započeo je 1930-ih godina, a masovna je proi- zvodnja počela 1950-ih. Otada su popularnost i raznolika primjena plastike neprestano rasli. Godine 2015. opseg proizvodnje plastičnih materijala u svije- tu iznosio je 269 milijuna tona, a njihov je najveći proizvođač Kina (27,8 posto). Slijede je Europa (18,5 posto 49 milijuna tona, a najveći se dio (39,9 posto) odnosio na plastiku za pakiranje.) te zemlje članice Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA; 18,5 posto).

Najveći dio morskog otpada nastaje na kopnu a samo manji dio na moru. Zbog veoma lošeg i nedovoljnog upravljanja otpadom na kopnu, odlagališta duž obale i njene unutrašnjosti su idealno mjesto za ilegalno odlaganje otpada.

Dodatan je problem i mikroplastika, veličine maksimalno do pola milimetra, nevidljiva golim okom, a koja nanosi mnogo štete. Mikroplastika najčešće nastaje usitnjavanjem većih komada plastike, mikročesticama u kozmetičkim i higijenskim proizvodima te polimerskim materijalima koji se odvajaju od tkanina tokom pranja.

Osim što otpad nastaje i dolazi sa kopna važno je naglasiti da on nastaje i na brodovima, te se zbog toga često kao otpad mogu naći užad, mreže, oprema za ribarstvo idr. Ono što je najvažnije osvijestiti je da je uzrok nastanka morskog otpada ljudska aktivnost na moru i kopnu te da svi sektori pridonose ovom onečišćenju. Od svih privrednih sektora, ribarstvo je jedini specifični  sektor koji ima značajan i vidljiv udio  u stvaranju otpada. Otpad koji svake godine završava u morima i okeanima sve više uzrokuje zabrinutost kod javnosti.

Informacije vezane za morski otpad Mediterana su oskudne, a pogotovo informacije o količini otpada u bosanskohercegovačkom moru su veoma siromašne  i nedosljedne. Nedostatak pouzdanih znanstvenih podataka je neophodna za poređenje djelotvornih mjera  za rješavanje problema morskog otpada u regiji.

Regionalni pristup smanjenju takvog onečišćenja je neophodan za svako uspješno rješenje jer problem morskog otpada prelazi državnu granicu. Međutim, uz već naglašen problem nepostojanja adekvatnog pristupa procjeni i praćenju ove vrste otpada, loša je i sama provedba postojećeg zakonodavstva o upravljanju  otpadom.

Otpad koji se nalazi u moru može nanijeti štetu morskom i životinjskom svijetu, ugroziti ljudsko zdravlje, samim tim može nanijeti štetu razvoju turizma je zagađuje plaže. Najveći dio otpada je plastika raznih vrsta (oko 85%). Nešto manji procent čine  metali, gume i drugi materijali. Na osnovu dosada završenih projekata sastav morskog otpada na Jadranu koji je pronađen na plaži uglavnom čine polimerni materijali. Predmeti koji su najčešće pronađeni na plažama su: plastični dijelovi, staklo, plastični čepovi i boce, limenke, omoti cigareta i filteri, omoti od hrane, itd. Otpad koji je pronađen na morskoj površini najčešće čine: plastične vrećice, plastični dijelovi, polistirenske kutije, poklopci i ostali plastični proizvodi. Rezultati dobiveni ispitivanjem morskog dna pokazali su da su industrijska ambalaža i plastična folija najzastupljeniji oblici morskog otpada, a na dnu se nalaze još i vrećice i razne posude za hranu.

Značajnu prijetnju predstavljaju filteri za cigarete koji se mogu naći čak i u najudaljenijim obalnim područjima.

Na fotografijama je pokazan procentualni sastav vrsta otpada kao i dužina trajanja razgradnje pojedenih vrsta otpada, u zavisnosti od kakvog su materijala napravljeni. Plastika koja je  označena kao “biorazgradiva”. Nije uvijek rješenje, samo je trenutno rješenje, jer je većina tih biorazgradivih materijala  dizajnirana  da se degradira u industrijskom  postrojenju  za kompostiranje, dok proces razgradnje u morskoj vodi nije ispitan.

 

Izvori slika: jhttp://www.europarl.europa.eu/resources/library/images/20181011PHT15811/20181011PHT15811_original.png
https://hrturizam.hr/wp-content/uploads/2018/08/ekologija10.jpg

„Jednokratna plastika proizvede se za minutu, koristi se pet minuta, a za razgradnju joj treba 500 godina, a neke vrste plastike nikada se ne razgrade. Primjeri utjecaja makroplastike obuhvaćaju zaplitanje, gušenje, davljenje i pothranjenost, a žrtve su obično morski sisavci, ptice i koralji, no plastične mikročestice mogu nakupljati u prehrambenome lancu u slučaju da grabežljivci progutaju plijen koji je progutao plastiku“

Izvor slike: https://www.spotmydive.com/media/cache/my_thumb_article_img/uploads/images/ 1508775358_poisson-mange-plastique.jpg

Mjere zaštite

Brojne države članice EU-a imaju razne nacionalne planove usmjerene prema smanjenju potrošnje plastike i smanjenju stvaranja plastičnog otpada, no cilj EU-ove inicijative jest postići to da se u Europi do 2030. sva plastična  ambalaža može višestruko upotrijebiti i da se može reciklirati. Zato treba naći najbolji način djelovanja za postizanje tog cilja.  Sljedeći je korak prijedlog Europske komisije je da se zabrani 10 različitih vrsta plastike za jednokratnu upotrebu, što uključuje pribor za jelo, slamke, štapiće za uši i tanjure. Smatra se da upravo te vrste plastike za jednokratnu upotrebu čine i do 70 posto morskog otpada. Plastika ne  zagađuje samo obale, nego i šteti morskim biljkama i životinjama koje se zapliću u veće komade plastike, a manje komade zamijene za hranu što može spriječiti normalno probavljanje hrane te dovesti do trovanja hemikalijama.

  • Plastika ulazi u organizam riba te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
  • Trajne posljedice za ljudsko zdravlje su nepoznate-za sada!
  • Otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače jer samo 5 % vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen.
  • Jedna od mjera je potpuna zabrana plastičnih predmeta za koje već postoji dostupna alternativa: štapići za uši, plastični pribor za jelo i tanjuri, slamke i nastavci za balone, proizvodi od oksorazgradive plastike, spremnike za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena.
  • Za preostale plastične predmete odobrene su sljedeće mjere: proširena odgovornost proizvođača, osobito za duhanske tvrtke. Nova pravila primjenjivat će se i na ribolovnu opremu kako bi se osiguralo da proizvođači snose troškove sakupljanja mreža izgubljenih u morima.
  • Postavljeni su novi ciljevi za sakupljanje otpada. Primjerice, do 2029. godine, 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.
  • Odobrena su i pravila kojim se zahtjeva označavanje ručnika, vlažnih maramica, duhanskih prozvoda s filtrima te plastičnih čaša kako bi se kupce upozorilo na pravilno odlaganje. Uz sve ovo, potrebno je podići svijest o pravilnom odlaganju plastičnog otpada.
  • Zastupnici su se u prosincu složili za zabranu određenih plastika za jednokratnu upotrebu, poput plastičnog pribora za jelo, tanjura, nastavaka za balone. Navodi se i obveza pokrivanja troškova gospodarenja otpadom i čišćenja za proizvođače omota, filtra za duhanske proizvode, vlažnih maramica i sl. (takozvana proširena odgovornost proizvođača, EPR).

Navedeni problemi su inicirali projekte koji, između ostalog, pružaju podršku istraživanju, te je važno naglasiti aktuelni INTERREG ADRION „PORTODIMARE“ projekat koji finansira EU.  Vodeći partner ovog projekta je Emilia-Romagna Region, Directorate General for Territory and Environment Protection (Italija), dok su ostali partneri: CORILA (italija), RRC Koper (Slovenija), PAP/RAC (Hrvatska), HCMR (Grčka), ZPUIZ (Hrvatska), CP APULIA (Italija), Service OOMM (Italija), RdV (Italija), JPMDCG (Crna Gora) i CETEOR doo (Bosna i Hercegovina). Projekt se implementira u periodu 01.02.2018. – 31.01.2020.

„Cilj projekta PORTODIMARE je stvoriti zajedničku platformu (Geoportal) podataka i informacija vezanih za obalna i morska područja jadransko-jonske regije, integriranjem postojećih baza podataka, portala i alata razvijenih u prethodnim EU projektima, unutar lokalne i državne uprave, te kroz ostale različite inicijative. Glavni rezultat projekta PORTODIMARE je kreiranje i implementacija Geoportala, stalne otvorene i interoperabilne platforme koja omogućava pristup svim raspoloživim informacijama, podacima i alatima koji su nužni i relevantni za podršku održivom upravljanju i strateškom planiranju obalnih i morskih područja jadransko – jonske regije. Geoportal će se koristiti kao alat za kartiranje, analizu i upravljanje obalnim i morskim prostorom u odnosu na  sastavnice okoliša.

U sklopu projekta protokol ICZM-a (Integrated Coastal Zone Mediterranean) navodi potrebu da se osigura poštivanje integriranog upravljanja vodnim resursima i ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom, kako bi se očuvali vodni resursi, kvantitativno i kvalitativno gledište.“

 

Literatura:

  • Magazine R135, https://core.ac.uk/download/pdf/82321443.pdf
  • Završni rad- Ivan Gračanin, Sveučilište u Rijeci-Rijeka 2018
  • U prvom planu- Ocean plastike-Evropska agencija za okoliš, Danska 2018
  • Marine litter assessment in the Adriatic & Ionian seas (The project is co-funded by the European Union, Instrument for the Pre-Accession Assistance)- 2017

 

m-Kvadrat

print