Za popularizaciju arhitekture i značajniji utjecaj u društvu potrebno je arhitektonsko udruženje sa utjecajem

Kroz samostalni rad konstantno preispitujemo odnose između otvorenih i zatvorenih struktura.

Intervju: Bojan Šipka, „Bojan Šipka architekts“

U nastavku pročitajte razgovor sa arhitektom Bojanom Šipkom, vlasnikom studia „Bojan Šipka architekts“ gdje se Bojan sa sebi sopstven način bavi prostorom zajedno sa kolegama dizajnerom Davidom Tomazovićem i arhitektom Nedom Medić.
Za njega je arhitektura konstantno traganje za spoznajom suštinskog i istinitog kroz jednostavnost u estetskom i funkcionalnom izrazu.
Kroz profesionalnu karijeru osjetio je najviše afiniteta prema principima projektovanja kritičkog regionalizma. Svaka fizička struktura koju pokušava da kreira pravi dijalog sa posjetiocima, korisnicima, okolnom fizičkom i prirodnom strukturom te na taj način doprinosi oplemenjivanju atmosfere koja već postoji u datom prostoru.
Svoj put arhitekture započeo je u Prijedoru u srednjoj školi i nastavio na studijima na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banjoj Luci i Tehničkom Univrzitetu u Gracu (Austrija).
Kroz samostalni rad konstantno preispituje odnose između otvorenih i zatvorenih struktura. Relaciju između punog i praznog. Graditivni ili nagli prelaz između jednog u drugi volume, te funkcionisanje i emotivno stanje čovjeka u pomenutim.

Šta je bila motivacija za osnivanje kompanije, otkud ljubav prema arhitekturi?

Za arhitekturu je kriv jedan roditelj, jedan nastavnik, jedna rođaka, jedan profesor! U svakom segmentu odrastanja, školovanja pojavio se neko ko mi je otkrivao ljepote graditeljstva. Odluka da studiram arhitekturu je bila jedina opcija.

Sa druge strane nakon diplomiranja i sticanja određenog iskustva u arhitektonskoj praksi odluka da otvorim firmu nije bila jednostavna. Baviti se arhitekturom bez firme znači završiti svoju priču na idejnom projektu. Zakon ne prepoznaje individualce. Firma je do neke granice garant da možete imati kontrolu projekta kroz izvođenje i tako ga sačuvati u procesu od idejnog projekta preko izvođenja do realizacije.
Pojedinci su se izborili da su prepoznati u društvu imenom i prezimenom.

Kako u budućnosti vidite razvoj digitalnih oblika projektovanja, da li koristite BIM tehnologiju u birou?
Projektna dokumentacija je preopširna često sa mnoštvom podataka koje skoro da niko ne pogleda. Gomila priloga da bi se zadovoljila forma, a suštinu koja čini projekat ubace rijetki.
BIM tehnologije ne koristimo. Kao arhitektonski studio koji se bavi isključivo arhitekturom nismo u mogućnosti da nametnemo BIM ostalim fazama na projektu, a pogotovo ne izvodjačima. Veliki projekti gdje bi imalo smisla koristiti BIM nisu nam još uvijek dostupni.
BIM je skora budućnost već prisutna u okruženju, a pitanje je vremena kada će se početi koristiti kod nas. Pratimo rad studia 3LHD i kako oni primjenjuju BIM u svojim projektima. Rezultat su tačni projekti, usklađene faze, jednostavnija komunikacija između učesnika u gradnji, kontrola budžeta.

Materijalizacija- šta najviše koristite kao material za vizuelni identitet objekta?
Volimo kad smo u mogućnosti raditi sa kamenom I drvetom u konbinaciji sa velikim otvorenim površinama. Rado se igramo preklapanjem planova, otvorenih i zatvorenih površina. Eksperimentišemo sa teksturom, beton je tu posebno zanimljiv materijal. Mošemo direktno utjecati njegovu teksturu te izvesti jake, dominatne I prepoznatljive forme.
Materijali i direktan rad sa majstorima na lokalu na malim projektima posebno volimo. Na taj način lakše eksperimentišemo sa materijalima i dolazimo do boljih rezultata.

Koga biste istakli od svjetskih imena arhitekture koje slijedite?
Pratimo arhitektonsku scenu u regionu I svijetu, Peter Zumthor posebno nadahnjuje. Rado pratimo rad domaćih autora, 3LHD su odličan primjer dobre škole, smjelog samostalnog početka I sad već ozbiljnog studia sa svjetskim referencama. Studio Autori takođe tim koji radi odlične projekte. Imamo priliku uživo svake godine da čujemo značajne autore iz svijeta arhitekture na danima arhitekture u Sarajevu, Banjaluci I danima Orisa u Zagrebu. Danske I Holandsek škole su posebno interesantne u svom pristupu kreiranja prostora, posebno bi izvojio Bjarke Ingels Group!

Na koje projekte ste posebno ponosni?
Studio smo organizovali na način da se bavimo isključivo projektovanjem i projektanskim nadzorom objekata naših objekata.
Prvi projekat sa kojim pravimo mali iskorak i sa kojim stičem važno iskustvo je uređenje dvorišta porodične kuće Krkić “Kozarac”.

Nedugo zatim uspjeli smo realizovati projekat poridične kuće “Marin” Prijedor
Collegium artisticum izložba
projekat: 2014
realizacija:2016
lokacija: Prijedor, BiH
površina: 345 m2
Predmetna lokacija se nalazi u centralnom dijelu grada Prijedora. Dio grada koji je gusto izgrađen sa malim gradskim parcelama. Poslednjih trideset godina na ovoj lokaciji nije bilo značajnije gradnje osim postepenog širenja postojeće strukture. Cilj projekta je bio izgraditi moderan porodični objekat koji će se ograditi od okoline i napraviti posebnu mikro zonu zaštićenu od okolnih objekata ali i objekat koji neće svojim postojanjem utjecati na postojeću strukturu i život u njoj. Forma objekta, regulacione i urbanističke linije trebaju da budu smjernica za dalju urbanizaciju lokacije. Objekat čine dve zone, vanjska koju definišu ograde zidovi i zeleni pojas koji štite sam objekat i život u njemu od okoline. Druga zona je sam objekat i ono što se dešava u njemu. Na ovaj način je omugućeno da se unutrašnjost objekta produži prema dvorištu tj vanjskom dijelu. Postignuta je veza vanjskog i unutrašnjeg

Nakon toga slijedi Kuća “Grozdanić” Sanski Most i  kuća “Topić” Prijedor.

KUĆA TOPIĆ
projekat: 2014,
lokacija: Prijedor, BiH
realizacija 2018.
Kuća A.T. je locirana u urbanom okruženju grada Prijedora.
Svojom formom i oblikovnim izrazom smješta se na zadatu parcelu kako ne bi ugrozila postojeće okolne objekte, ali na način da se dobije maksimalan kvalitet stambenog prostora same kuće. Stvaraju se vizure iz unutrašnjeg prostora ka vanjskom prostoru, prije svega glavnoj pristupnoj ulici. U najvećem dijelu kuća se otvara prema zadnjem dvorištu, karakterističnom po zelenim strukturama i prirodnom ambijentu. Osnovni koncept ovog objekta je bio stvoriti udoban ambijent stambenog prostora, koji se svojom funkcionalnim i oblikovnim izrazom u potpunosti prilagođava kontekstualnim uslovima. Formiranjem različitih funkcionalnih i ambijentalnih cjelina objekat pruža komforan boravak. Neprestalnom interakcijom unutrašnjeg i vanjskog prostora stvara se veza unutrašnjosti i spoljašnjosti, zatečenog i novog, prirodnog i izgraženog.

Porodične kuće u našem studiu predstavljaju poseban izazov i zadovoljstvo. Nakon par uspješnih realizacija porodičnih objekata dobili smo prililiku da radimo na rekonstrukciji-redizajnu Hotela “Kraljevac” u Ključu koji je u tom trenutku već bio djelimično izgrađen. Trenutno radimo na projektu rekonstrukcije I dogradnje “robne kuće Patrija” u Prijedoru. Porodične kuće “Đukanović” Prijedor, kuće “Durmišević” Sanski Most, kuće “Arifagić” Prijedor, kuće “Vukelić” Banjaluka, kuće “Islamović” Ljubija, itd.
Enterijere koje bi izvojili su: stan “Ćejić” Banjaluka, enterijer “Nova banka” Banjaluka, caffe salona namještaja “Como” Banjaluka, restoran “Park” Naselje Park Banjaluka, itd.

Otvorene ili zatvorene strukture?
Prožimanje istih preklapanje planova te na taj način formiranje atmosfera, funkci
onalnih i estetskih cjelina koje se nadovezuju.

Gdje vidite sebe u budućnosti?
Na periferiji Banjaluke sa porodicom okružen šumom u sopstvenoj arhitekturi. Idealno bi bilo na jednu lokaciju smjestiti životni i radni prostor. Arhitektura je na kraju i način živora i teško je razvojiti od privatnog života. Moj stav je da prostor za rad mladih arhitekata na našem prostoru ima i da mnogi potencijali nisu iskorišteni.


Možemo li očekivati hrabrije poteze arhitektonskoh izražaja u Bosni i Hercegovini?
Bosna i Hercegovina ima dve dobre arhitektonske škole.
Pored dobre osnove koju pružaju ove arhitektonske škole, mladi ljud su danas veoma mobilni te arhitektonske vještine stiču i na nekim od prestižnih arhitektonskih škola širom Evrope.

Evidentno je da dolazi do smjene generacije i da se formira nova i sve interesantnija arhitektonska scena. Ako nam je stalo do nas arhitekturi je potrebno dati prostor I priliku koju zaslužuje naše društvo. Arhitektura je jedan od bitnih pokazatelja stanja drustva!

Danas možemo vidjeti pojedince koji se uspjevaju izboriti za kvalitetan arhitektonski izražaj, ali to su mali potezi možda samo primjećeni od strane struke ali, ne i društva.

Prostora ima ali se sve dešava veoma sporo. Za popularizaciju arhitekture i značajniji utjecaj u društvu potrebno je strukovno udruženje sa uticajem.

Da li imate neku poruku za naše čitaoce?
Potrebno je sa arhitekturom ući u male sredine, prepoznavati prilike i raditi na edukaciji. Često su upravo male arhitekture i mali potezi najbolja arhitektura.
Stručni časopis m-Kvadrat je odličan primjer medija koji se bavi edukacijom društva i struke, te promocijom arhitekture i graditeljstva.

print