Piše: Eldar Bičo, MA Laboratorijskih tehnologija i BA biologije – ekologija, CETEOR d.o.o. Sarajevo.

Buka u urbanim područjima nerijetko može dostići nezdrave nivoe, te gradovi širom svijeta usvajaju nove zakone i prakse za borbu protiv ovog sve većeg ekološkog problema.  Smanjenje nivoa buke postaje važan faktor za mnoge gradove, pri čemu se razvoj urbanog zelenila i zelenih barijera,  posebno ističe kao jedna od efikasnih mjera smanjenja nivoa buke u urbanim sredinama.U Evropskoj uniji više od 40% populacije je izloženo buci puteva, koja premašuje 55 dBA tokom dana i još 20% je izloženo nivoima preko 65 dBA. Nivo buke na putevima zavisi od mnogih faktora: 1) saobraćajna gužva, 2) brzina vozila, 3) procenat teških vozila, 4) tip površine puta, 5) nagib puta, 6) broj traka i 7) razdvajanje saobraćajnih traka. Uopšteno, nivoi buke rastu sa volumenom saobraćaja, brzinom vozila i procentom teških vozila. Buka koju proizvode vozila je kombinacija buka (motor, izduvni sistem i gume).

Za suzbijanje buke u urbanim područjima, gradovi širom svijeta primjenjuju različite strategije koje se fokusiraju na planiranje, tehnološka rješenja i zakonske regulative. Strategije uključuju zoniranje koje odvaja bučne komercijalne zone od stambenih područja, dizajniranje mreže puteva kako bi se minimizirala buka u stambenim oblastima i inkorporacija zelenih površina u urbanom dizajnu koje mogu apsorbovati zvuk i pružiti mirna mjesta za opuštanje​. Za uspješno planiranje inkorporacije prirodnih barijera za smanjenje buke, potrebno je primjeniti višedimenzionalan pristup, sa uključivanjem stručnjaka iz raznih oblasti, kao što su biolozi, građevinski inženjeri, saobraćajni inženjeri, šumari, pejzažni arhitekti.

Integracija prirodnih i vještačkih barijera za buku predstavlja ključni element u strategijama urbanog planiranja usmjerenih na smanjenje buke u urbanim sredinama. Kako istraživanja i prakse iz različitih dijelova svijeta pokazuju, ova kombinacija ne samo da pomaže u smanjenju buke saobraćaja i poboljšanju kvalitete života stanovnika, već i doprinosi očuvanju okoliša i promicanju biodiverziteta. Vještačke barijere, poput betonskih zidova ili panela, nude neposrednu izolaciju od buke, ali često dolaze s ograničenjima poput visokih troškova, potrebe za održavanjem, i potencijalno negativnog utjecaja na pejzaž i biodiverzitet. S druge strane, prirodne barijere, uključujući šumske pojaseve, zasade drveća i grmlja, pružaju brojne estetske i ekološke prednosti.

Slika 1 Nivo rasprostiranja cjelodnevne saobraćajne buke u užem urbanom području grada (Izvor: CETEOR)

Integracijom prirodnih elemenata u planiranje zvučnih barijera moguće je ostvariti sinergiju koja maksimizira prednosti oba pristupa. Na primjer, vještačke barijere mogu pružiti neposrednu zaštitu od buke na mjestima gdje je to najpotrebnije, dok zasadi drveća i grmlja mogu doprinijeti dugoročnim ciljevima održivosti, estetike i biodiverziteta. Također, prirodne barijere mogu doprinijeti apsorpciji i difuziji zvuka, pružajući dodatno smanjenje buke na duže staze.

Slika 2. Primjer integracije prirodnih I vještačkih elemenata za zaštitu od buke u Danskoj

Pri implementaciji kombinovanih zelenih barijera, važno je uzeti u obzir lokalne uvjete, kao što su tip tla, klimatski uslovi i postojeća

vegetacija, te autohtonost biljaka kako bi se osiguralo da su odabrane vrste biljaka prikladne i održive na određenoj lokaciji. Također ključno je  osigurati da dizajn ne ometa vizuelne linije i sigurnost na putevima, te da doprinosi općem cilju poboljšanja urbanog okruženja. Ovakvim integralnim pristupom, uz održivo i pažljivo planiranje, te povezivanjem stručnjaka iz različitih disciplina gradovi bi mogli razviti efikasne strategije za borbu protiv buke, čime se doprinosi stvaranju zdravijih i ugodnijih urbanih sredina.

Literatura:

1. Ishii, “Measurement of Road Traffic Noise Reduced by the Employment of Low Physical Barriers and Potted Vegetation”, InterNoise94, (1994).

Samara, T., & Tsitsoni, T. (2011). The effects of vegetation on reducing traffic noise from a city ring road. Noise Control Engineering Journal, 59(1), 68-74.

Bendtsen, H. (2010). Noise Barrier Design: Danish and Some European Examples. UC Davis: University of California Pavement Research Center. Retrieved from https://escholarship.org/uc/item/7rv0p26c