“Zemlja” – Ekološki održivi stan autora Projekt V Arhitektura, dobitnik Grand Prix nagrade Collegium Artisticum 2024.  za najbolje arhitektonsko djelo iz Bosne i Hercegovine.

Projekt Zemlja, ekološki održiv stan nagrađen prestižnom Grand Prix nagradom na Collegium Artisticum 2024. godine kao najbolje arhitektonsko djelo iz Bosne i Hercegovine. Projekt je istovremeno privukao pažnju međunarodne javnosti, s objavama u uglednim medijima poput The New York Timesa, The Radical Projecta, Divisarea i Vogue Adria.

Studio Projekt V Arhitektura, koji stoji iza ovog remek-djela, međunarodno je priznat arhitektonski atelje osnovan u Sarajevu 2017. godine. Njihov rad prepoznat je po fokusiranju na ekološki održivu i društveno angažiranu arhitekturu, što je posebno vidljivo u projektu Zemlja. Ovaj projekt rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i prakse u oblasti održive gradnje te predavanja i stručnog angažmana u Bosni i Hercegovini, Velikoj Britaniji i širom EU, s posebnim naglaskom na poslijeratnu obnovu i razvoj.

Studio je ranije osvojio i prestižnu LafargeHolcim Srebrnu nagradu za održivu gradnju u Evropi 2021. godine te bio finalist nagrade EU New European Bauhaus 2023. godine za projekt Mirovnog centra “Most Mira” u Bosni i Hercegovini. Projekt Zemlja tako se nadovezuje na kontinuiranu posvećenost ovog studija stvaranju arhitekture koja odražava ekološku svijest, društvenu odgovornost i inovativan dizajn.

Autori projekta: Projekt V Arhitektura

Glavni projektanti: Vernes Čaušević i Lucy Dinnen

Autor fotografija: Shantanu Starick

KONTEKST

U društvu koje se još oporavlja od rata 90-ih, “Zemlja“, smještena u Sarajevskom naselju Grbavica, nastoji obnoviti osjećaj mjesta, doma i zajedničkog identiteta kroz arhitektonske inovacije. Postavlja se pitanje: može li obnova doma dati ideje za obnovu zajednice, grada ili čak zemlje?

“Zemlja” pruža tračak nade za održivu alternativu kroz održivu rekonstrukciju. Utjelovljuje holistički pristup dubokoj društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj sanaciji i iscjeljivanju, promovirajući proizvodnju i upotrebu lokalnih i održivih materijala i znanja, suprotstavljajući se neodrživim poslijeratnim građevinskim praksama.

ADAPTABILNOST

Originalni zapušteni stan radikalno je transformiran u prostran i adaptabilan dom, radeći u kompaktnoj površini od 50 m2, zamjenom nestrukturni pregradni zidova pokretnim zavjesama koje pretvaraju četiri mračne, male sobe u jedan velikodušan svijetli prostor s adaptabilnim prostorijama.

Vunene zavjese djeluju kao pozorišne draperije. Oni otkrivaju i skrivaju slojeve prostora i pružaju beskrajne mogućnosti za promjene, stvarajući intimne ili prostrane postavke. Na taj način, svaki pojedinačni prostor djeluje veći kao i cijeli stan, koji se uvijek osjeti kroz periferni doživljaj ‘bekstejdža’.

NAMJEŠTAJ

Tri ostrva fiksnog nameštaja dizajnirani po mjeri, zamišljena kao minijaturna arhitektura, usidravaju glavne prostorije. Uključuju: kafe sto od nabijene zemlje, trpezarijski sto od kamena i bukve i trostrani monolit od bukve sa ormarom i radnim stolom koji stvara glavnu razdvojenost između spavaćeg, radnog i dnevnog prostora. Svakodnevni život se vrti oko ovih ostrva prirodne zemlje, drveta i kamena. Uvučeni su sa spoljnih zidova i plafona, omogućavajući nesmetanu cirkulaciju kretanja, protoka vazduha i dnevne svjetlosti.

Podovi od bijelog uljanog hrasta u obliku riblje kosti ujedinjuju cijeli stan, a sačuvani su ostaci originalnog teraco poda u kuhinji i kupatilu koji obilježavaju njegovu prošlost. Uz to, ulazni hol je udobniji i bolje osvjetljen uklanjanjem zida i kreiranjem prozora prema kuhinji. Ista tri ostrva nameštaja, zajedno sa sečijom, krevetom i natkasnama, dizajnirali su po mjeri arhitektonski studio Projekt V Arhitektura kao novi asortiman nameštaja, koji se takođe naziva “Zemlja“.

ODRŽIVOST I MATERIJALNOST

“Zemlja” je gotovo u potpunosti napravljena od prirodnih materijala — zemlje, gline, prirodnih tkanina i drveta. Stan je poput geološkog artefakta sa tragovima ljudske ruke ostavljenim na njegovim izrađenim površinama. Ovo stvara čulno iskustvo i osjećaj pripadnosti zemlji.

Upotreba domačih proizvoda od punog drveta; uključujući masivne ljepljene ploče od bukve, hrastov parket i prozore od jele smreke, koji su sve pristupačniji od uvoznih alternativa, ne samo da doprinosi cirkularnoj ekonomiji, već i simbolično povezuje stan sa šumama Bosne i Hercegovine, koje pokrivaju preko 50% zemlje.

Prirodni glineni malter je završni sloj zidova i plafona, što predstavlja prvi savremeni primjer glinenog maltera u Bosni i Hercegovini, ukorijenjen u tradicionalnoj gradnji sa glinom. Površina bogate teksture pruža dubinu i ambijent koji se stalno mijenja jer odražava dnevnu svjetlost i tople materijale u stanu. Glina i drvo su biofilni materijali koji regulišu vlagu i poboljšavaju kvalitet zraka, toplotnu efikasnost i blagostanje. Ovo smanjuje potrebu za grijanjem tokom zime.

Koncept Zemlje se proteže i na fasadu, uključujući prozore, balkon i žardinjere od jele smreke. Ovo slavi urbani život koji je više povezan s prirodom i zajednicom, aspekti koji se često zanemaruju u poslijeratnoj urbanoj obnovi. Jedinstveni karakter balkona nadovezuje se na duh sarajevskog adhokizma, koji se očituje u šarenilu neformalno izgrađenih balkona i prozora. Rušenje zidova u stanu simbolizira uklanjanje fizički i psiholoških granica koje postoje u podijeljenom društvu. Dok dijelovi dizajna uče od primjera inovativne, adaptibilne i organske arhitekture iz prošlosti grada.

PROCES

”Zemlja” ima za cilj da obnovi povjerenje i odnose između održivi domači prirodni materijala i potrošača, često sklonih odabiru uvoznih kompozitnih materijala, laminata, plastike i materijala na bazi cementa.

Pored projektovanja, Projekt V Arhitektura su vodili i cijeli proces izgradnje, uključujući izvođenje specijaliziranog namještaja, radeći sa nepovezanom mrežom rudnika, fabrika i zanatlija iz Bosne i Hercegovine. Ovaj pristup samogradnji olakšava dublje razumijevanje materijala koji se koriste u dizajnu i potiče aktivniju ulogu arhitekata u održivoj gradnji.