U vremenu tendencije rasta broja stanovnika velikih gradova, rješavanje infrastrukturnih problema kao što su vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda, zagrijavanje građevina, rješavanje problema saobračajne infrstrukture postaje sve veći izazov za zajednice i društva.

Uvod

U vremenu tendencije rasta broja stanovnika velikih gradova, rješavanje infrastrukturnih problema kao što su vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda, zagrijavanje građevina, rješavanje problema saobračajne infrstrukture postaje sve veći izazov za zajednice i društva. Pored toga što je potrebno rekonstruisati i proširiti pomenute velike infrastrukturne objekte potrebno je osigurate i dodatne količine energije za pouzdan rad ovakvih objekata, što u vremenu energetske tranzicije nije mali izazov.

Obzirom da takvi veliki infrastrukturni objekti sadrže postrojenja, koja prije svega troše velike količine električne energije, potrebno je razmišljati u pravcu implementacije nekog od sistema obnovljivih izvora kao što su fotonaposnki sistemi, vjetro generatori, postrojenja na bio gas, hidro generatori na cjevovodima, postrojenja na hidrogen, kao i o mogućnostima skladištenja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Potpunu energisjku neovisnost, kod ovakvih objekata, teško je postići samo iz jednog izvora „zelene“ energije, tako da se obično mora kombinovati nekoliko različitih izvora zavisno od vrste i namjene objekta, veličine objekta, položaja objekta, okruženja itd.

Potencijal za izgradnju fotonaponske elektrane na lagunama postrojenja za tretman voda As-Samra (Jordan)

Postrojenje za tretman otpadnih voda AS -Samra u Jordanu, koje je ujedno i najveće postrojenje ove vrste u Jordanu je primjer kako se kombinacijom više izvora „zelene“ energije, koji su vezani sa sam proces tretmana otpadnih voda, odnosno lagune za taloženje otpadnih voda,  može doći blizu ili do potpune energijske neovisnosti.

Radi se o postrojenju koje tretira otpadne vode iz tri grada u Jordanu (Amman, Zarqa i Hashimiyya) sa trenutnim kapacitetom od 364.800 m³/danu, odnosno sa planiranim rastom kapaciteta na 565.000 m³/danu  do 2030. godine. Otpadna voda iz jednog od gradova do postrojenja se doprema gravitaciono, dok se iz dva grada doprema prepumpavanjem. Godišnje potrebe za električnom energijom ovog postrojenja su oko 77,2 GWh električne energije. Na slijedećoj slici prikazan je situacioni položaj postrojenja za tretman otpadnih voda As-Samra, pumpnih postrojenja i laguna u odnosu na gradove čije otpadne vode se zbrinjavaju u postrojenju.

U sklopu postrojenja za tretman otpadnih voda As-Samra, trenutno postoje implementirana dva sistema za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i to sistem sa hidro generatorima električne energije, koji su instalirani na gravitacionim cjevovodima otpadnih voda i drugi sistem sa generatorom električne energije na bio gas. Bio gas koji se koristi za proizvodnju električne energije, dobija se iz taloga koji se izdvaja u procesu prečišćavanja otpadnih voda.

Iz pomenutih hidro generatora i generatora na bio gas podmiruje se oko 80 % trenutnih potreba za električnom energijom, dok se ostatak potreba podmiruje iz elektrodistributivne mreže.Vlada Jordana pokrenula je aktivnosti na izgradnji plutajuće fotonaponske elektrane, koja bi podmirila ostatak potreba za električnom energijom postrojenja za tretman otpadnih voda As-Samra, tj. oko 15,44 GWh električne energije godišnje, čime bi postrojenje za tretman otpadnih voda u potpunosti postalo energijski neovisno.

Obzirom da je predviđen znatan rast kapaciteta za preradu otpadnih voda do 2030. godine, od cca 50 %, doći će i do značajnog povečanja potrošnje električne enegije. Planirana plutajuća fotonaponska elektrana, na postrojenju As-Samra će imati instalisanu snagu od 20 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 36,43 GWh.

Zaključci

Znača izgradnje fotonaponskog sistema u postrojenju za tretman otpadnih voda:

• Postizanje energijske neovisnosti bitnog infrasturukturnog objekta,
• Smanjenje emisije CO₂,
• Iskorištenje velikih površina, koje su trenutno neiskorištene i nemaju nikakvu ulogu,
• Otvaranje novih radnih mjesta za skupine na marginama društva,
• Inovativni aspekt projekta, obzirom da se radi o plutajučoj fotonaponskoj elektrani, koje imaju malo učešće u ukupnom broju fotonaposnkih elektrana u svijetu,

Bosanskohercegovačka konsultantska kuća CETEOR d.o.o. ostvarila je učešće u realizaciji ovog projekta kroz izradu studije izvodljivost, što predstavlja značajnu međunarodnu referencu iz oblasti obnovljivih izvora energije.