Značaj povećanja zelenih površina u urbanim sredinama

Piše: MA Amila Ivazović-Brčaninović, dia

CETEOR d.o.o. Sarajevo, abrcaninovic@ceteor.ba

“Zgrada nije samo mjesto koje treba biti, već i način na koji treba biti.” – Frank Lloyd Wright

Svaki izgrađeni objekat ima određeni uticaj na okoliš u svom životnom ciklusu, u zavisnosti od materijala koji su korišteni za izgradnju, te potrošnje energije za grijanje i hlađenje objekta. U posljednjih nekoliko godina, uticaj zgrada na okoliš je od sve većeg značaja, kao i zahtjevi i smjernice za uštedu energije i izgradnju održivih zgrada. U skladu sa buđenjem svijesti o važnosti zaštite okoliša i svih pripadajućih segmenata zaštite životne sredine, danas možemo reći da je jedna od najaktuelnijih tema dizajn održivih gradova, što se posebno odnosi na pronalaženje inovativnih rješenja koja mogu unaprijediti kvalitet života u urbanim područjima sa aspekta poboljšanja životne sredine.

Iako je dizajn građevina znatno evoluirao kroz vrijeme, funkcija je ostala ista što znači obezijediti zaštitu, komfor, toplinu u zimskom periodu, odnosno svježinu tokom ljeta. Ako se osvrnemo na pristup projektovanju objekata kakav je imao poznati američki arhitekta F.L.Wright tj. interpolaciji objekata u prirodu pri tome slaveći svaku sintezu prirodnog i izgrađenog koja je dugi vremenski period bila vodilja arhitektima širom svijeta, danas možemo da posvjedočimo da se u modernom načinu urbanističkog planiranja i projektovanja objekata ovakav pristup sveo samo na izuzetne slučajeve. Umjesto toga, izgradio se jedan novi trend planiranja naselja i objekata, gdje je zanemaren svaki aspekt struke sa stanovišta urbanizma i arhitekture, te osnovnih socioloških i ekoloških principa.

Svjedoci smo da se gradovi u svijetu, a posebno na području Bosne i Hercegovine trenutno suočavaju sa velikim brojem problema koji se, između ostalog, vežu za loš kvalitet života zbog zagađenosti zraka, zagađenosti vode, nedostatka zelenih površina u urbanim područjima, te nedostatka javnog prostora, odnosno velikog nesrazmjera između izgrađenog i otvorenog javnog prostora i zelenih površina. Obzirom na brzu gradnju u današnjem vremenu, sve je više zgrada u urbanim područjima, što za posljedicu ima sve manje zelenih površina, te se zeleni krovovi smatraju idealnim rješenjem koje doprinosi pročišćavanju zraka, te ima i mnoge druge prednosti. Osim na novim zgradama, zeleni krovovi se mogu primjenjivati na gotovo svakom postojećem krovu, te na taj način umanjiti uticaj prekomjerne potrošnje energije usljed velikog povećanja broja stanovnika. Zeleni krovovi znatno utiču na povećanje energetske efikasnosti u zgradama, što predstavlja jedno od osnovnih područja lokalnog djelovanja u cilju provođenja energetske tranzicije i dekarbonizacije.

Slika br.1- Schlössle-Galarie-Pforzheim-Germany-Shopping mall

Benefiti novih zelenih površina:

Ublažavanje efekta urbanog toplinskog otoka
Smanjenje ugljen- dioksida
Zadržavanje oborinskih voda
Čišći zrak
Pročišćavanje kišnice
Prirodno stanište
Produženi životni vijek krova
Energetska učinkovitost
Smanjenje buke
Prirodni izgled
Korisne zelene površine.

Postoje dvije glavne vrste zelenih krovova:

Ekstenzivni zeleni krovovi koji imaju prilično plitko tlo ( u prosjeku 7-10 cm). Ovakvi krovovi sadrže vegetaciju kao što je sedum, mahovina, niže zelenilo, travu i ostalu vegetaciju koja zahtijeva malo ili nimalo održavanja, a mogu se postaviti i na ravne i kose krovove. Ekstenzivni zeleni krovovi pružaju atraktivnu zaštitu vodonepropusnoj membrani i u velikoj mjeri umanjuju izljev vode. Završeni zeleni krov potrebno je jednom ili dva puta godišnje pregledati. Potrebna je redovna dohrana jednom godišnje, na jesen ili u rano proljeće, kako bi se –osigurao pravilan rast i uspjeh.

Slika br.2- Ekstenzivni zeleni krov u Portugalu

Intenzivni zeleni krovovi imaju dublji sloj tla (preko 15 cm), te se na njima može uzgajati više različitog bilja, od travnjaka, ukrasnih grmova do manjeg drveća. Vrste biljaka određuju potrebnu dubinu tla, potrebu za sistemom navodnjavanja i načinom održavanja. Ova vrsta zelenog krova obično ima omogućen redovan prilaz, pa su stoga popločena područja, zidovi i vodene instalacije uključeni u dizajn.

Slika br.3- Intenzivni zeleni krov University of Warsaw Library

Sastav zelenih krovova ovisi o namjeni korištenja, broju korisnika, intenzitetu korištenja, kao i od drugih elemenata kao što su stanje krovne konstrukcije objekta i ugrađeni materijali.

Slika br.4- Sastav zelenih krovova

U intenzivni zeleni krov spadaju i zeleni krovovi sa namjenom za urbanu poljoprivredu na krovu objekata za uzgoj povrća, voća, začinskog i ljekovitog bilja, gdje je korist i ekonomske prirode.

Slika br.5- Intenzivni zeleni krov u Francuskoj

Zeleni krovovi također mogu da se izvedu u kombinaciji sa solarnom elektranom, gdje će osim benefita zelenog krova, korisnici objekata koristiti obnovljivi izvor energije.

Slike br.6 i 7- Biosolarni krovovi u Austriji i Njemačkoj

Osim zelenih krovova, zeleni zidovi su relativno novo oblikovno rješenje, koje zbog svoje atraktivnosti i ekoloških trendova nalazi sve brojniju primjenu u arhitektonskoj praksi, kako u enterijeru, tako i u eksterijeru objekata.

Slika br.8- Zeleni zid na hotelu u Beč

Za razliku od mnogobrojnih dobrih primjera u gradovima širom svijeta, u Bosni i Hercegovini primjena zelenih krovova još uvijek nije prisutna, naravno sa nekoliko izuzetaka gdje bi izdvojili novi objekat kompanije IT Simphony “Green park” izgrađen na Tebeviću. Objekat je u sinergiji sa okolinom, te se sastoji od jednog linearnog objekta na pet podužnih kaskada koje prate nagib terena, gdje su južnom stranom kaskade naslonjene na teren, a krov je cijelom površinom potpuno prohodan i dijelom ozelenjen, te podsjeća na planinsku pješačku stazu – serpentinu. Prohodnost i ozelenjavanje krova nadoknađuje zelenilo koje je oduzeto izletištu i smanjuje se negativan efekat gradnje u zelenoj zoni grada.

Slika br.9- IT Simphony Green park u Sarajevu

Analizirajući potencijale za implementaciju zelenih krovova u urbanom i širem području gradova, uključujući i prigradska naselja, te poslovne i industrijske zone, evidentno je da postoji nekoliko kategorija objekata sa izuzetnim potencijalima za ozelenjavanje krovnih površina:

Objekti predškolskog i školskog obrazovanja sa ravnim krovovima
Objekti kolektivnog stanovanja sa ravnim krovovima
Javni objekti u državnom i privatnom vlasništvu
Objekti rezidencijalnog stanovanja
Industrijski objekti.

Na evropskom nivou postoji krovna organizacija EFB (European Federation of Green Roof Associations) koja spaja udruženja trinaest članica poudruženja ili država (Italija, Holandija, Austrija, Švicarska, Mađarska, Velika Britanija, Skandinavija, Njemačka, Belgija, Poljska, Francuska i Portugal), a potiče primjenu zelenih krovova i zelenih zidova u svojim zemljama kako bi se riješili problemi vezani uz klimatske promjene, ekosistem, zelene infrastrukture i nedostatak zelenih površina u izgrađenom okolišu. Udruženje također daje potporu za zemalje koje nisi članice, a iskazuju interes, kako bi im olakšala izgradnju zelenih krovova i zelenih zidova. EFB također olakšava osnivanje novih nacionalnih udruga, te se nadamo da će i Bosna i Hercegovina u budućnosti iskazati interes za ovu organizaciju na putu ka zelenom ekonomskom razvoju.[2]

Zeleni krovovi značajno doprinose povratku prirode u urbane sredine, kao i ublažavanje efekta urbanog toplinskog otoka, te efikasnom upravljanju oborinskim vodama. Također, zeleni krovovi predstavljaju svojevrsnu zamjenu za izgubljene zelene površine usljed izgradnje novih objekata na zelenim površinama, a vegetacija na krovu ima izuzetno pozitivan uticaj kako na okolinu, tako i na čovjeka. Obzirom da se u Bosni i Hercegovini rijetki izuzeci implementacije zelenih krovova vežu samo za privatnu inicijativu pojedinaca, sistemsko rješenje u cilju povećanja zelenih površina bi bilo pronalaženje modula za razne poticaje i sufinansiranja, što bi znatno potaklo izgradnju zelenih krovova

Izvori: