Volumen male dvorane zapadnom je stranom oslonjen na zgradu kazališta na način da nekadašnje istočno dvorišno pročelje kazališta sa središnjim rizalitom i arkadurom ostaje u potpunosti očuvano i prisutno kao element enterijera atrija i male dvorane.
Autor: Nenad Kondža, arhitekta, Studio A Zagreb, Hrvatska
Biografija: Rođen u Zadru 1955. godine. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1980. Pohađao Majstorsku radionicu arhitekta Drage Galića. Apsolvirao na poslijediplomskom studiju Graditeljsko nasljeđe u Splitu 1987. godine. Godine 1992. osnovao s partnerima Studio A. U više navrata član Izvršnog odbora DAZ-a i Predsjedništva UHA-e, Odbora razreda arhitekata HKAIG. Predsjednik odbora za cjenik usluga Razreda arhitekata, dopredsjednik UHA-e i predsjednik Stručnog savjeta UHA-e. Dobitnik niza nagrada na domaćim i međunarodnim arhitektonskim natječajima. Nosilac Priznanja 23. zagrebačkog salona za obnovu zagrebačkih pročelja za podizanje svijesti o spomeničkoj baštini kreativnom obnovom gradskog spomeničkog inventara. Nagradu “Bernardo Bernardi” dobio 2001. za uređenje prizemlja i dijela podruma Glavne pošte u Jurišićevoj u Zagrebu. Nominiran za nagradu Bernardo Bernardi za rekonstrukciju i dogradnju poslovne zgrade Plinacro u Zagrebu, te za nagradu Mies van der Rohe i Piranezi za rekonstrukciju i dogradnju zgrade Državnog arhiva u Sisku.
Neuspio ostakljeni krov nad unutarnjim atrijem (nad bivšim dvorištem) procurio je, te bi popravci ili zamjena bili tehnički krajnje upitni. Stoga smo, nakon detaljne analize prostornog kompleksa koji čini Gavellu, a čiji smo recentni oblik dočekali nakon preuređenja, redom, Rašice, Mutnjakovića, Lončarića i Weinera, zaključili kako će dodatak prostornog „parazita“, male kazališne dvorane nad atrijem, doprinijeti prostornom i funkcionalnom ozdravljenju kazališta, a nimalo neće naštetiti bloku.
Prijedlog rekonstrukcije obuhvatio je nadogradnju male dvorane s gledalištem za cca 120 osoba oblik koje slijedi prostorne datosti kompleksa kazališta, te je određen i zahtjevima prostorne akustike dvorane.
Volumen male dvorane zapadnom je stranom oslonjen na zgradu kazališta na način da nekadašnje istočno dvorišno pročelje kazališta sa središnjim rizalitom i arkadurom ostaje u potpunosti očuvano i prisutno kao element interijera atrija i male dvorane.
Zona ispod poda male dvorane uz sjeverni i južni bočni zid atrija koristi se kao tehnička etaža i propadalište. Glavni pristup maloj dvorani zadržan je preko postojećeg stubišta galerije velike dvorane. Svi ostali pomoćni prostori (soba scenskih radnika, servisi, sanitarije) smješteni su u bočnim nadogradnjama koje su fizički vezane na postojeće kazalište kako bi se omogućilo korištenje zatečene infrastrukture glavne dvorane kazališta.
Preuređenjem je unutrašnji natrij kazališta rekonstruisan u svemu prema zahtjevima konzervatora zadržavanjem u zatečenom obliku. Transformacija je postignuta monokromnom obradom zidova i stropa tamnoplavom bojom i dodavanjem potrebne infrastrukture (zvuk i svjetlo) čime je omogućeno korištenje atrija kao treće kazališne scene.
