Autor: Miha Švent, predstavnik EIB-a u Bosni i Hercegovini

Kako temperature u ovom dijelu svijeta nastavljaju rasti, Bosna i Hercegovina se nalazi na ključnoj prekretnici kada je u pitanju prilagođavanje na klimatske promjene i energetska sigurnost. Zemlja je sve izloženija poplavama, požarima, toplotnim talasima i drugim klimatskim rizicima, koje već nanose značajnu ekonomsku štetu, a da ne spominjemo uticaj na zdravlje i živote ljudi. Zastarjela energetska infrastruktura, osjetljiva na ekstremne vremenske prilike, povećava ove rizike.

Stoga modernizacija i adaptacija energetskih mreža nije samo tehnička nužnost, već sastavni deo zelene tranzicije koja je strateški imperativ za zemlju. Uspjeh neće zavisiti samo od integracije obnovljivih izvora energije, već i od otpornosti postojeće infrastrukture na klimatske promjene.  Trenutno se gotovo 60 % električne energije u BiH proizvodi iz uglja, a ostatak najvećim dijelom otpada na hidroelektrane. Vjetar i sunce doprinose tek neznatno, uprkos njihovom značajnom potencijalu koji je među najvećima u regiji. Razvoj i spajanje ovih obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu ključno je za isporuku čiste i pristupačne energije domaćinstvima i preduzećima.

Ulozi su veliki. Zemlja se pridružila evropskoj inicijativi za postizanje nulte neto stope emisija do 2050. godine. Ova obaveza je dobrodošla i predstavlja poziv na djelovanje. Svjetska banka upozorava da bi bez brzih mjera prilagođavanja gubici koji su povezani s klimom mogli smanjiti BDP zemlje za čak 14 % do sredine ovog vijeka. Oslanjanje na hidroenergiju donosi nestabilnost sa značajnim fluktuacijama u obimu proizvodnje i izvoza. Za transformaciju ovakvih razmjera bit će potrebno procijenjenih 5,8 milijardi eura ulaganja, od čega se očekuje da će većina doći iz privatnih izvora.

Predstojeća Sarajevska sedmica energije i klime pružit će priliku za raspravu o ovim važnim izazovima i daljnjim koracima u energetskoj tranziciji zemlje, a posebno o potrebnim ulaganjima u mrežu za distribuciju električne energije.

Novi obnovljivi izvori energije i modernizacija energetske infrastrukture

Uprkos pozitivnim pomacima ka razvoju regulative i usklađivanju s energetskim standardima EU-a, Zapadni Balkan se i dalje uvelike oslanja na ugalj. Zastarjela infrastruktura doprinosi visokim nivoima zagađenja zraka i emisija stakleničkih plinova. Emisije sumpor-dioksida obično daleko premašuju propisane granične vrijednosti, i to ne samo u Sarajevu, već i u više drugih gradova u zemlji i široj regiji. Sagorijevanje uglja je glavni izvor zagađenja zraka, dok upotreba uglja i drva u stambenim objektima dodatno pogoršava kvaliteta zraka.

Kako bi pomogla u rješavanju nekih od tih izazova, Evropska investicijska banka (EIB Global) intenzivirala je podršku energetskom sektoru Zapadnog Balkana kroz 420 miliona eura uloženih od 2020 godine. Naprimjer, u Srbiji podržava uvođenje pametnih brojila kako bi se modernizovala mreža i smanjili gubici, dok je 2024. godine potpisan ugovor vrijedan 100 miliona eura radi sanacije hidroelektrana i poboljšanja fleksibilnosti sistema.

Također, EIB Global često udružuje snage s drugim međunarodnim finansijerima kako bi podržao velike inicijative za obnovljive izvore energije širom regiona. Zajedno s njemačkim KfW-om finansiramo solarnu elektranu kapaciteta 100 MW u blizini Prištine, obnovu albanske hidroelektrane Vau i Dejës, te vjetroelektrane Vlašić i Poklečani u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će već samo ova dva projekta u BiH isporučiti 182 MW čiste energije, opskrbiti električnom energijom gotovo 97.500 domaćinstava u zemlji i smanjiti emisije ugljika za otprilike 500.000 tona godišnje. U zemlji razmatramo i mogućnost finansiranja obnove i proširenja mreže za distribuciju električne energije radi povećanja kvaliteta opskrbe, smanjenja gubitaka i podrške integraciji obnovljivih izvora energije.

Prilagođavanje EU-ovim porezima na ugljik

Bosna i Hercegovina je najveći neto izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu, pri čemu je izvoz u prosjeku iznosio 29,5 % domaće opskrbe između 2018. i 2022. godine (OECD). Međutim, postojeći model izvoza suočava se sa sve većim pritiskom usled uvođenja mehanizma za granično prilagođavanje emisija ugljika (tkz. CBAM-a), koji će od 2026. na izvoz u Evropsku uniju nametnuti naknade zasnovane na ugljiku. Simulacije ukazuju na to da bi izvoz električne energije mogao opasti za 15 %, a slični efekti se očekuju u još nekoliko industrijskih sektora. Uspostavljanje sistema trgovanja emisijama (ETS-a) usklađenog sa zahtjevima EU-a, tehnička podrška i ubrzavanje dekarbonizacije bit će ključni za očuvanje konkurentnosti ekonomije BiH.

Domaće tržište električne energije je i dalje strukturno nefleksibilno. Iako svi potrošači električne energije od 2015. godine imaju pravo da biraju dobavljača električne energije, samo 2,6 % korisnika je to zapravo i učinilo. Većina domaćinstava i malih preduzeća i dalje se oslanja na regulisane tarife ustaljenih dobavljača.

Energetska efikasnost je prioritet

Nedovoljno ulaganje u elektroenergetske mreže dovelo je do zastarjele i loše opremljene energetske infrastrukture. Stoga je modernizacija elektrodistribucijskih mreža u BiH od ključnog značaja. Postojeća mreža bila je osmišljena za centraliziranu, stabilnu i predvidljivu proizvodnju energije, dok su današnji izvori energije varijabilni i uglavnom decentralizirani, uključujući sve veći udio „proizvođača-potrošača”, odnosno kupaca koji i troše i proizvode energiju. Nadogradnja mreže, uvođenje dinamičkog određivanja cijena i uspostavljanje jasnih postupaka priključenja od presudne su važnosti za iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije.

Modernizirana mreža će također poboljšati energetsku efikasnost, te tako donijeti višestruku korist za dekarbonizaciju i kroz veću otpornost na vanjske klimatske šokove. Domaće procjene ukazuju na to da bi poboljšana efikasnost mogla imati uticaj i na cijenu energije. To je važno jer je energetsko siromaštvo i dalje široko rasprostranjeno, pri čemu 27,7 % domaćinstava u Bosni i Hercegovini troši preko 10 % prihoda na energiju.

Pogledamo li budući period, nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) BiH postavlja ambiciozne ciljeve, pa tako i značajno širenje obnovljivih izvora energije. No njegov uspjeh zavisi od poboljšane koordinacije na više nivoa vlasti, institucionalnih kapaciteta i jasnih rokova implementacije. Dok se Bosna i Hercegovina kreće ka integraciji u EU, balansiranje energetske sigurnosti, ekonomskih reformi i klimatskih obaveza bit će ključno za oblikovanje održive energetske budućnosti.

EU povećava izdvajanja za prenosnu mrežu

Konačno, napori koji se u energetsku tranziciju ulažu u Bosni i Hercegovini u skladu su s pomacima u širom Evrope, gdje se u predstojećim godinama očekuju značajne investicije. Analiza Evropske komisije iz januara 2025. predviđa rast ulaganja u energetsku infrastrukturu Evropske unije, gdje će elektroenergetske mreže povući najveći deo sredstava. Sama distribucija čini gotovo polovicu od 730 milijardi eura koliko se predviđa za period od 2024. do 2040. godine, što je potaknuto prelaskom na obnovljive izvore energije i elektrifikacijom. Prenosna infrastruktura zahtijeva dodatne 472 milijarde eura, pri čemu se očekuje da će se 79 % sredstava izdvojiti za elektroenergetske mreže, a ostatak će se usmjeriti na infrastrukturu za vodik.

U tom smislu će finansijska podrška EU-a biti ključna, posebno za nove tehnologije i prekogranične inicijative. Kao banka EU-a, Evropska investicijska banka je prošle godine širom svijeta izdvojila rekordnih 31 milijardu eura za finansiranje energetske infrastrukture, obnovljivih izvora, industrija s nultom neto stopom emisija i skladištenja. Njen novi Plan za čistu industriju, paket vrijedan 3,75 milijardi eura, ima za cilj mobilizirati 40 milijardi eura za jačanje energetske sigurnosti i konkurentnosti Evrope, pri čemu je podrška prvenstveno okrenuta modernizaciji mreže, proizvođačima komponenti za vjetroelektrane i start-up preduzećima za čiste tehnologije.

Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, EIB Global planira pokretanje Fonda za inovacije i zelenu transformaciju vrijednog 187 miliona eura za finansiranje projekata malih i srednjih preduzeća koji podstiču zelenu tranziciju, digitalizaciju i otpornost na klimatske promjene. Ovdje je značajno pomenuti i da je Evropska komisija nedavno predložila investicioni paket vrijedan 87 miliona eura u okviru Plana rast za nove investicije u čistu energiju u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Zelena tranzicija je ključni pokretač konkurentnosti i sigurnosti. Moramo smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i osigurati najčišću i najjeftiniju moguću energiju za domaćinstva i preduzeća. EIB Global je ključni igrač u mobiliziranju velikih javnih i privatnih investicija, te će nastaviti u tom pravcu kako bi se osiguralo da klimske aktivnosti i konkurentnost budu pobjednički tandem za Evropu. U tim nastojanjima će i Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan igrati važnu ulogu.

Predstavnici EIB-a na konferenciji SECW 2025

Na veliko zadovoljstvo organizatora Sarajevske sedmice energije i klime, predstavnici EIB će uzeti aktivno učešće u zadnjoj sedmici septembra u Sarajevu. Kao klimatska banka EU i jedan od najvećih finansijera energetskog sektora, EIB je već treću godinu podržava konferenciju SECW, vodeći događaj za promociju klimatske i energetske održivosti u regiji. Na ovogodišnjoj SECW konferenciji, EIB je organizator panel diskusije na temu finansiranja i izgradnja prenosnih i distributivnih mreža te će tom prilikom kroz panel diskusiju razmotriti mogućnosti za unaprjeđenje sistema uravnoteženja, razvoj pomoćnih usluga i tržišnih rješenja. Više detalja o učešću EIB na Sarajevskoj sedmici energije i klime možet pronaći na www.secw.ba .