Trajnost konstrukcija je sposobnost konstrukcije da, uslijed očekivanog opterećenja iz okoliša tokom njenog upotrebnog vijeka, zadrži sva svoja zahtijevana svojstva kao i odgovarajući izgled bez povećanih troškova za održavanje i popravke.
Prof.dr. Merima Šahinagić-Isović, dig. Rođena je 27.5.1974 godine u BiH. Redovna je profesorica za područje: Tehničke nauke, polje: Građevinarstvo, grana: Nosive konstrukcije na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, Građevinski fakultet. Iza nje je bogato radno iskustvo i usavršavanje: Ušešće na Simopzijumu “Water Resources Menagment: New Perspectives and Innovative Practices”, 23.-24. Septembar 2021., Novi Sad, Srbija, Strengthening of master curricula in water resources management for the Western Balkans HEIs and stakeholders (SWARM): online traning on Water Resources Menagment, 08.-10. Juni 2021., BALDINI STUDIO: osnove programa SCIA Engieer, jaunar 2019. – Studijske posjete Institutu za materijale i konstrukcije u svrhu izrade doktorskog rada, Građevinski fakultet Univerziteta „Sv.Kiril i Metodije“ u Skoplju, Republika Makedonija, 2007. – 2010., Doktorske studije u okviru programa DAAD-a, Sout Eastern European Graduate School for Master and Ph.D. Formation in Engineering (SEEFORM), Građevinski fakultet Univerziteta „Sv.Kiril i Metodije“ u Skoplju, Republika Makedonija, 2004. – 2007., Studijski boravak u svrhu izrade doktorskog rada, Institut za armirani i prenapregnuti beton Ruhr-Univerziteta u Bochum-u, Njemačka, 01/2007. – 03/2007., Seminar o sanaciji klizišta u kantonu Sarajevo, USAID, 2005, Studijski boravak u svrhu izrade magistarskog rada, Institut za armirani i prenapregnuti beton Ruhr-Univerziteta u Bochum-u, Njemačka, 09/2002. – 12/2002., Jednomjesečni specijalistički kurs iz oblasti materijala i konstrukcija, Università degli studi di Udine, Italija, 1998.
U narednim redovima razgovaramo sa prof.dr. Merimom Šahinagić-Isović o njenom angažmanu na Građevinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, trajnosti betona i betonskih konstrukcija, novitetima, laboratorija za ispitivanje betonskih proizvoda, te detaljnije o betonu.
Poštovana profesorice, za početak recite nam nešto više o Vašem angažmanu na fakultetu i ljubavi prema građevinarstvu?
Na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“, gdje sam stekla i diplomu građevinskog inženjera, sam uposlena od 2000. godine. Danas sam u akademskom zavnju redovni profesor, na grupi predmeta iz naučne grane Nosive konstrukcije. Moja uža specijalnost istraživanja iz oblasti građevinskih materijala i konstrukcija. Posljednju deceniju posebno me interesuju i tome poklanjam posebnu pažnju, istraživanja iz oblasti trajnosti i održavanja konstrukcija. Tome je posvećeno i poglavlje u jednoj od dvije moje posljednje knjige: Elementi održivosti okolinskih infrastrukturnih sistema, u kojoj sam jedan od autora, gdje sam razmatrala Uticaj okoliša na trajnost materijala i konstrukcija. A u planu je i knjiga koja će se baviti isključivo trajnošću konstrukcija opisanoj kroz studije slučaja, koje sam posljednju deceniju razmatrala kroz istraživanja sa svojim studentima i kolegama.
Možete li nam ukratko objasniti trajnost betona i betonskih konstrukcija?
Teško da se o ovoj tematici može reći nešto ukratko😊, posebno nama predavačima, nastavnicima, kojima je opširno objašnjavanje po bilo kojoj temi, a posebno o onome što volite, postalo „profesionalna deformacija“. No, evo da pokušam kratko i koncizno reći šta je to trajnost konstrukcija općenito, u toj lepezi materijala i betonskih konstrukcija? Trajnost konstrukcija je sposobnost konstrukcije da, uslijed očekivanog opterećenja iz okoliša tokom njenog upotrebnog vijeka, zadrži sva svoja zahtijevana svojstva kao i odgovarajući izgled bez povećnih troškova za održavanje i popravke. Dugo vremena se smatralo da je dobro projektovana, korektno proračunata i izvedena konstrukcija automatski i trajna. Trajnost konstrukcije zavisi od niza faktora, gdje posebno ističem unutrašnja svojstava konstrukcije (gdje značajan uticaj ima izbor materijala), uticaj okoliša, namjene konstrukcije i neizostavan važan faktor je održavanje, odnosno briga o konstrukciji tokom njene upotrebe. Vještački kamen, beton, danas je najiskorišteniji materijal u građevinarstvu. Smatralo se da je to materijal sa neograničenim vijekom trajanja, otporan na sve vanjske uticaje. Međutim, na osnovu praktičnih iskustava i brojnih istraživanja, ustanovilo se da je ova pretpostavka pogrešna. Danas se posebna pažnja posvećuje projektovanju sastava betonske mješavine, uzimajući u obzir otpornost na vanjske uticaje i trajnost betonske konstrukcije.
Koji su to noviteti u svijetu betonskih konstrukcija, a koje možemo očekivati i na našim građevinama, da li je to transparentni beton ili možda zeleni beton?
Čovječanstvo je postalo svjesnije problematike očuvanja životne sredine i održivog razvoja. Pred kraj 20. vijeka Evropska Unija je započela plan strategije razvoja u građevinarstvu, usvajajući dokument poznat pod nazivom Agenda 21. Osnova ovog dokumenta je održivi razvoj, tj. minimum korištenja prirodnih resursa, minimum generiranja otpada i korištenja alternativnih materijala. Beton je naravno kao široko korišteni materijal u građevinarstvu, u centru strategije održivog razvoja u građevinarstvu. Savremeni razvoj građevinarstva leži u potrazi za djelomičnoj ili potpunoj zamjeni komponentni koji ulaze u sastav betona, najčešće vezivo ili agregat. Utrošak prirodnih sirovina prilikom proizvodnje betona je ogroman. Osim štetnosti u pogledu gubitka prirodnih resursa, tu je i velika emisija CO2 gasova prilikom proizvodnje istih. U tome prednjači proizvodnja cementa. Cementa industrija smatra se jednom od najvećih zagađivača okoline. Direktno je odgovorna za oko 8% ukupne emisije CO2 u atmosferu. Toj problematici sam posvetila posljednju knjigu: Primjena crvenog mulja u građevinarstvu, koja je rezultat opsežne doktorske teze mog dragog kolege Marka Ćećeza, koji je i koautor. Dakle, po meni betonska industrija treba se okrenuti upotrebi industrijskih nusprodukata sa našeg prostora i recikliranom betonu.
U sklopu fakulteta gdje ste uposleni, postoji i laboratorija za ispitivanje betonskih proizvoda, koje su to osobine betona koje se najčešće ispituju za naše tržište?
U okviru Građevinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ postoji Institut građevinskog fakulteta sa moderno opremljenom laboratorijom za ispitivanje maltera betona. U sklopu Erasmus+ CB projekta “Promoting academia-industry alliances for R&D through collaborative and open innovation platform – All4R&D”, nabavljena je najsavremenija oprema za nedestruktivno ispitivanje materijala i betonskih konstrukcija. Tako da pored postojeće opreme za klasična laboratorijska ispitivanja fizičko-mehaničkih svojstva betona (čvrstoća pri pritisku, čvrstoća pri savijanju, vodonepropusnost betona), ponuda je obogaćena sa ispitivanjima in-situ (ultrazvučna ispitivanja, karbonizacija betona, korozija), po čemu smo jedinstvena laboratorija u Bosni i Hercegovini.
Šta smatrate da je imperativ u edukaciji novih generacija u građevinskom sektoru?
Novi trendovi u svijetu su informacijske tehnologije, čega smo mi svi svjedoci i htjeli ili ne moramo ih prihvataiti. Moja filozofija života je da i nedostatke okrenemo u prednosti, pa tako i nadolazeći “val robotizacije”. Dakle, edukacija novih generacija studenata i iz oblasti građevine mora se bazirati na digitalizaciji u građevinskom sektoru, u svim segmentima od projektovanje, izvođenja, do održavanja konstrukcija. To se danas zove BIMizacija. Industrija građevinarstva vrlo je aktivna u prihvatanju informacijskih, komunikacijskih i tehnoloških dostignuća i trendova. Trenutno jedan od brže rastućih novih razvojnih smjerova te industrije upravo su BIM i njegova primjena. Primjena BIM pristupa u posljednjih je desetak godina u porastu, pa je zbog novih zahtjeva interesnih strana industrija građevinarstva prisiljena prilagođavati se korištenju BIM pristupa u fazi projektovanja i građenja, a sve češće i u fazi korištenja i upravljanja građevinama. Glavni rezultati uspješne primjene BIM-a jesu povećanje tačnosti i kvalitete projekata, smanjenje ili potpuna eliminacija pogrešaka i promjena projekta tokom izgradnje, povećanje produktivnosti prosječno i do 40%, povećanje konkurentnosti na tržištu, smanjenje stresa zaposlenika i smanjenje troškova održavanja, što u konačnici donosi velike financijske uštede.
BIM- da li mislite da je to naša nova budućnost u građevinarstvu?
S obzirom na već rečeno u predhodnom, jasno je da sam mišljenja da je to naša nova bućnost i da se trebamo što prije aktivno uključiti u primjenu BIM tehnologije u svim segmentima građevinarstava. U prvom koraku, kao univerzitetski profesor, ističem da moramo izmjeniti postojeće planove i programe izvođenja nastave na svim ciklusima studija, te obogatiti sa predmetima koji izučavaju ovu problematiku. Kada se educiraju naši mladi inženjeri, drugi korak će doći sam po sebi, a to je aktivna primjena u praksi kako mi to volimo često da kažemo, a to je u suštini primjena u svim sferama građevinske industirije: projektovanje, izvođenje, nadzor, javni sektori, nevladini sektori i ostalo
Svjedoci smo zemljotresa u posljednje vrijeme na prostoru Balkana, šta biste izdvojili kao najbitniji aspekt novoprojektovanih armiranobetonskih objekata u pogledu seizmologije?
Jedno od najopasnijih izvanrednih opterećenja, kao prirodne pojave, je sigurno zemljotres. Nažalost svjedoci smo posebno u poslijednje vrijeme sve učestalijih podrhtavanja tla u našoj neposrednoj blizini. Ovom pojavom su se ljudi vrlo intezivno bavili poslijednjih desetljeća, tako da imamo razrađena pravila za proračun konstrukcija za određene razine inteziteta potresa, EC8 Seizmički proračun. Filozofija projektovanje konstrukcija prema europskim specifikacijama je znatno strožija od ranije primjenjivanih i rezultat su intezivnih istraživanja u domenu potresnog inženjerstva. Prateći pravila Eurocodova i postojeće seizmološke karte za Bosnu i Hercegovinu, kao osnove za proračin potresnog djelovanja, kod nooprojektovanih objekata bi trebali biti u zoni sigurnosti.
Smatrate li da pravilno i često se održavaju postojeće betonske konstrukcije u Bosni i Hercegovini?
U Bosni i Hercegovini danas se održava samo mali broj objekata, kao što su autoceste, brane i mostovi, i to na magistalanim cestama. Većina objekata nema adekvatan plan održavanja i praćenja objekata. Održavanje konstrukcija u novije vrijeme se pokazalo kao izuzetno zahtjevna aktivnost koja podrazumjeva ulaganje vrlo velikih novčanih sredstava. Brigom o građevini tokom njenog vijeka trajanja kroz jednostavne radove na održavanju građevina, kao sto su redovito čišćenje, pravodobna zamjena brže trošnih dijelova i sl. moguće je postići manje produljenje vijeka upotrebe konstrukcije, dok je većim zahvatima kroz intervencije u smislu popravaka ili čak rekonstrukcije, moguće ostvariti i drastično produljenje. Radovi održavanja obavezno se moraju odgovarajuće planirati, organizovati i projektovati. Tokom planiranja održavanja važna su dva kriterija: nastojimo što više produljiti upotrebni vijek konstrukcije, ali istodobno i optimalno uložiti finansijska sredstva koja su na raspolaganju. Pri donošenju odluke kako i kada intervenisati na konstrukciji moramo se neprestano vezati uz ekonomske parametre kroz analizu troškova i potencijalnih koristi ne samo za predmetnu građevinu već i za okoliš i regiju u kojoj se ona nalazi. Za uspješno provođenje održavanja građevina neophodno je zahvatiti puno šire područje od same izvedbe radova na konstrukciji u smislu planiranja aktivnosti, prikupljanja podataka, obrade i interpretacije podataka, donošenja odluka itd. Upravo zbog toga se sve više govori o sistemu upravljanja građevinama koji okuplja i koordinira sve aktivnosti vezane uz određeni skup građevina, što nas ponovo upućuje na BIM tehnologiju.
Koji biste objekat izdvoji u svojoj karijeri, a na kojem ste učestvovali u procesu projektovanja, gradnje ili održavanja a na koji ste posebno ponosni?
Svi projekti na kojima sam radila bilo da su bili iz domena projektovanje, izvođenja ili održavanja imaju značajno mjesto u izgradnji mene kao inženjera. No, ipak bi posebno istakla rad na dijagnosticiranju stanja objekta kulturno-istorijskog nasljeđa, poput Hotela Neretva, zgrade Nama, zgrade Radničkog doma, niza zgrada iz komleksa Konak. Također su tu i radovi ispitivanju stabilnosti naših brana Jablanica, Salakovac i Grabovica, jednog od uzročnika formiranja Građevinskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru te davne 1978.godine.
I za kraj, poruka za čitaoce našeg časopisa iz Vašeg ugla?
Nastojte da pri izboru posla kojim ćete se baviti to bude zaista posao koji volite, koji će vam omogućiti razvoj i ispunjenje vaših želja. Kada radite ono što volite, onda će vam i posao biti zabava. Jedan mudar čovjek mi je davno rekao…u životu možeš napraviti samo dvije krucijalne greške koje je teško ispraviti (nije nemoguće, ali je teško😊, izbor zanimanja i izbor životnog partnera. Ja bih dodala objašnjenje ovoj izreci, na izbor zanimanja možete 100% da utičete, a na izbor partnera 50%, tako da možete i sami zaključiti važnost izbora posla kojim ćete se baviti. Nadam se da će u tom izboru neki od vaših čitaoca odbrati i poziv građevinskog inženjera, te postati dio tima graditelja, jer građevinski inženjeri grade historiju!
