Projekt popločavanja najljepših ulica i trgova u Mostaru poliranim i štokovanim pločama iz hercegovačkih kamenoloma daje ovim lokacijama prepoznatljiv mediteranski i evropski izgled.

Piše: Vinko Bilopavlović, dipl. inž. geol.

Biografija: Vinko Bilopavlović rođen je u Bjelovaru 1944. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Imotskom, a 1969. godine diplomirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu (smjer geologija). Profesionalni rad u struci počeo je 1970. g. u Rudnicima boksita Mostar, zatim je nastavio u Aluminiju Mostar, te u Hidroelektranama na Neretvi, kasnije poznatima kao Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB). Tamo je bio nadzorni i glavni inženjer na izgradnji hidroelektrana Grabovica, Mostar, Peć Mlini i Mostarsko blato. Specifično radno iskustvo stekao je   na autocesti koridora Vc tokom izrade tehničke studije i studije utjecaja na okoliš, kao i na geološkom nadzoru na dionicama Lepenica – Tarčin i Počitelj – Bijača. Bio je aktivan i u istraživanjima za vjetroelektrane, poput Baljci i Podveležje, te je radio kao nadzorni inženjer za Interprojekt Mostar na rekonstrukciji ulice Braće Fejić. Pored toga, doprinosio je razvoju kamenoloma u Hercegovini i učestvovao u projektu EU o eksploataciji i obrade kamena. Autor više stručnih radova iz geologije i geotehnike. Autor je knjige „Ukrasni kamen u Hercegovini“ i više stručnih radova iz geologije i geotehnike. Bio je  osnivač i jedno vrijeme glavni urednik časopisa „Rudarsko-geološki glasnik“ Mostar.

Hodamo najljepšim ulicama  grada Mostara, gazimo po nedavno postavljenim  poliranim i štokovanim pločama, a o njima skoro ništa ne znamo.

Prolazimo ulicom Nikole Šubića Zrinjskog, gdje su svijetlosive polirane dekorativne ploče uredno i pravocrtno posložene, dajući ulici mediteranski izgled. Iako povremeno uočavamo pokoju ispucanu ploču, to ne umanjuje ljepotu ulice koja, zajedno s lijepo uređenim Španjolskim trgom i obnovljenom gimnazijom, ovom dijelu grada daje evropski izgled.

U produžetku ulice Nikole Šubića je ulica Mostarskog bataljona, most Musala, a na kraju trg Musala, koji je također obnovljen i popločan kamenim pločama. Na trgu se nalaze još pažljivije posložene polirane kamene ploče manjih dimenzija, koje djeluju kompaktnije i dekorativnije. Odavde, u pravcu juga-jugoistoka, proteže se mala ulica Ose Grebe koja se spaja s Fejićevom ulicom. Obje su popločane štokovanim pločama od krednog vapnenca debljine 8 cm. Na kraju Fejićeve ulice nalazi se pijaca – Tepa, a prilazne ulice su popločane istim pločama, čime se ovom kvartu daje jedinstvena arhitektonsko-urbana cjelina.

Od trga Musala do kraja Fejićeve ulice izvršena je potpuna rekonstrukcija 2016. godine, dok je u ulici Nikole Šubića Zrinjskog rekonstrukcija obavljena nekoliko godina ranije. Prijašnji asfalt na obje ulice i na oba trga zamijenjen je svijetlo-sivim poliranim i štokovanim pločama od  krednog vapnenca. Po geološkom sastavu, riječ je o popularnom hercegovačkom čvrstom vapnencu kredne starosti, koji se kao arhitektonsko-građevni (AG) kamen eksploatira u kamenolomima Kremnice i Crveni Grm.

S gospodarskog stajališta, AG kamen od krednih vapnenaca predstavlja vrijednu mineralnu sirovinu. Proizvodi od ovog kamena imaju široku primjenu u graditeljstvu, što je vidljivo na obnovljenim ulicama, stazama, objektima i dvorišnim zidovima itd. Ispravno vrednovanje ovog kamena važno je zbog njegovog doprinosa cjelokupnoj gospodarskoj djelatnosti države.

Jedan od ciljeva ovog članka je popularizacija poduzetništva i obrade kamena, kao i preporuke za edukaciju potencijalnih poduzetnika, učenika i studenata o AG kamenu u Hercegovini, s naglaskom na kredni vapnenac, dolomit i breču, koji su nepravedno zapostavljeni.

1. AG KAMEN OD KREDNOG VAPNENCA NA ULICAMA MOSTARA

Ovaj rad opisuje upotrebu krednog vapnenca kao arhitektonsko-građevnog kamena (AG kamena) u Mostaru, posebno u posljednje vrijeme kada je taj kamen postao dominantan izbor zbog bogatih nalazišta u Hercegovini. Drugih  vrsta sirovina  za AG kamen (neogenske -miocenske naslage) je sve manje. Popularni AG kamen od tenelije i miljevine na lokalitetu Mukoša sve se  manje eksploatira. O tome više u slijedećem poglavlju.

Za kratki  geološki opis krednog vapnenca u području Hercegovine  kao temeljna podloga  poslužila je   Osnovna geološka karta (OGK), s  pripadajućim tumačima. Na navedenoj  karti  kredni vapnenci su kartirani kao “vapnenci s rudistima” (K₂^2,3),  i “vapnenci s hondrodontama” (K₂^2,3). Dobili su  imena po  provodnoj fosilnoj skupini rudista i hodrodonta, atipičnih školjkaša specifičnog izgleda.

Kredni vapnenac  zauzima  najveće površine u krškim predjelima Hercegovine (sl.1- karta ). Nalaze se u na velikim površinama istočno od Neretve, odakle se pružaju zapadno preko ljubuških , čitlučkih grudskih terena sve do granice s R. Hrvatskom.

Ovaj vapnenac  se mjestimično pojavljuje u vidu  debljih slojeva, masivne teksture  i sitnokristalaste i mikrokristalaste strukture. Ponegdje su više ili manje tektonski degradirani.

Vapnenci imaju svijetlosivu, bijelu i mramorastu boju, što ga čini prepoznatljivim u krajoliku. Nastanak  rudistnih vapnenaca  (K₂^2,3) vezuje se za taloženje materijala iz obližnjih rudistnih grebena, tijekom dužeg vremenskog razdoblja, od turona do kraja senona (katovi u gornjoj kredi).

U stratigrafskoj jedinici „Vapnenci s rudistima“ (K₂^2,3), u Hercegovini, djeluje više kamenoloma AG kamena, a dva najpoznatija i najuspješnija su kamenolomi Inka u Crvenom Grmu kod Ljubuškog i Kremnice u blizini Brštanika, općina Berkovići, nedaleko od Stoca. Ovi kamenolomi eksploatiraju kredni vapnenac, koji na obje lokacije pripada istoj stratigrafskoj jedinici i imaju dobra, gotovo identična fizičko-mehanička svojstva. Zbog toga su kameni proizvodi iz oba kamenoloma pogodni za primjenu na horizontalnim i vertikalnim površinama. Značajne količine kamena iz ovih kamenoloma upotrijebljene su za popločavanje dvije najljepše ulice i dva najveća trga u Mostaru, doprinoseći tako izgledu i trajnosti tih javnih površina.

Iz kamenoloma Kremnice korišten je AG kamen za  popločavanje ulice Nikole Šubića Zrinjskog i Španjolskog trga s nogostupom.  Na ulici i trgu  ugrađene su ogromne količine ploča širine 30 cm, proizvoljne dužine, i   debljine 5 cm. Ploče su na gazištu polirane i imaju lijepi visoki  sjaj.  Ovo je bio veliki pothvat za ovaj kamenolom, jer se procjenjuje da je je na ovoj ulici i trgu ugrađeno cca 5.000 m² poliranih ploča. Kamenolom je nastavio s uspješnim radom i  sada svoju cjelokupnu  proizvodnju izvozi u Kinu.

Prema kategorizaciji B. Crnkovića  (1992.) ovaj kamen spada u kategoriju srednje visokih čvrstoća (80 -180  MPa), a u kategoriji otpornosti na habanje spada u tvrdi kamen

(10-20 cm³/50 cm²). Po pitanju poroznost i upijanju vode ovaj kamen spada u kategoriju  stijena s veoma  malim upijanjem vode  (<0,5 %). To su samo osnovni parametri  koji pokazuju da se radi o vrlo dobrom  kvalitetu  kamena.

Iz drugog  kamenoloma „Inka“ u Crvenom grmu (Ljubuški) korištene su ploče za popločavanje  trga Musala, Fejićeve ulice, Ose Grebe ulice  i nekoliko manjih pristupnih ulica. Poslije građevinske  rekonstrukcije navedenih ulica 2016. g.,  nastavljeni su  radovi na popločavanju ulica. Na trgu Musala ugrađene  su polirane  ploče dimenzija 20 x 20 x 8 cm . U nastavku prema ulici Ose Grebe  postavljene su ploče istih dimenzija, ali su  plitko štokovane.  Procijenjeno  je da je ukupno postavljeno oko 1.100 m² .

U  dužoj Fejićevoj ulici  postavljene su kamene ploče širine 20 i 40 cm, debljine 8 cm i proizvoljne dužine (ne manje od širine).  Sa ovim dimenzijama ukupno je ugrađeno 1600 m², a ploča širine 15 i 30 cm iste debljine  i proizvoljne dužine ugrađeno je 3.069 m².  Dio ploča  dimenzija 50 x 50 cm iste debljine ugrađeno je 1212 m² (kod starog Šipada). Sa gornje strane su fino i grubo štokovane. Osim ploča za popločavanje ulice od istog kamena rezani   su ivičnjaci i rigoli dimenzija 50 x 45 x 10 cm u količini od 455 m². Nadzor na odabiru  i postavljanju ploča u ovoj ulici vodio je Interprojekt d.o.o. Mostar.

Ugrađene ploče od krednog   vapnenac iz kamenoloma Crveni grm imaju također vrlo dobra  kvalitetna svojstva, što je potvrđeno laboratorijskim ispitivanjima u Građevinskom fakultetu, Instituta za materijale i konstrukcije iz Sarajeva 2016. godine.

Osnovni rezultati su:

• Otpornost na habanje brušenjem-metoda prema Bohmeu – prosjek 15,6 cm³/50 cm²
• Upijanje vode pri atmosferskom pritisku – prosječno 0,20%
• Čvrstoća na pritisak kamena u suhom stanju – prosjek 134,6 N/mm²

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet iz Tuzle je 2013. g.  je napravio mineraloško-petrografsku analizu i utvrdio da je stijena „fosilonosni krečnjak, sitnokristalaste i mikrokristalaste strukture i homogene teksture“.

Kredni vapnenac zaista ima široku primjenu u građevinarstvu, a posebno u Mostaru i Hercegovini, gdje je prirodno dostupan i predstavlja autentičan, estetski privlačan materijal. Njegova dobra kvalitetna svojstva  i specifičan izgled čine ga idealnim za različitu upotrebu.

2. KREDNI VAPNENAC, KREDNI DOLOMIT I BREČA – AG KAMEN BUDUĆNOSTI U HECEGOVINI

Od davnina u Mostaru  koristile su se  dvije dominantne vrste AG kamena. Jedna vrsta je tenelija  s miljevinom (oolitični vapnenac ili slatkovodni meki  vapnenac) koja je korištena kao AG kamen još  od 16 stoljeća i zadržala je svoju popularnost zbog specifičnih estetskih svojstava. S druge strane, kredni vapnenci i dolomiti, te breče iz krednih naslaga sve više dobivaju na značenju. Njihova popularnost raste ne samo zbog tehničkih prednosti kao što su čvrstoća i otpornost, već i zbog bolje dostupnosti i mogućnosti široke primjene u modernoj arhitekturi.

Poznato je da  od  tenelije i miljevine  izgrađen veliki broj monumentalnih javnih objekata za vjerske i druge namjene.  Najpoznatiji primjer građenja od kamena tenelije je Stari most, danas je u kulturnoj baštini UNESCO-a. Ova vrsta oolitičnog vapnenca, poznata po svojoj mekoći i lakoj obradivosti, odlično se uklapa u tradicionalne građevinske tehnike i daje poseban, autentičan izgled mostarskim građevinama.

Kamen tenelija i miljevina  ima  vrijednu primjenu na  oblaganju uspravnih površina i zidanju zidova, ali su izazovi vezani za eksploataciju postali ključni faktori za njihovu dostupnost. Danas se ovaj AG kamen skoro ne eksploatira iz više razloga.  Jedan od razloga je zabrana od strane Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije za kamenolom „Dent“ i samoincijativno napuštanje kamenoloma „Revigrad“ dodatno komplicira situaciju. Oba kamenoloma se nalaze u Mukoši, što je bio jedini lokalitet za eksploataciju tenelije. Potencijalna izgradnja koridora Vc preko ovog područja ukoliko se potvrdi trasa, mogla bi značiti kraj eksploatacije tenelije i miljevine u ovoj regiji.

Zato  krednim naslagama  (vapnencima, dolomitima  i brečama) pa čak i eocenskim vapnencima pripada  budućnosti, što potvrđuje njegova sve veća primjena (popločavanje ulica u Mostaru itd). Drugi razlog je i taj što u krednim naslagama  postoji  veća mogućnost pronalaženja kvalitetnog kamenoloma, jer zauzimaju  oko 70% površine čvrstih stijena u Hercegovine (sl.1).

AG kamen iz krednih naslaga se ističe svojim dekorativnim karakteristikama i raznovrsnim bojama, od svijetlosivih i bijelih tonova krednog vapnenca do crvenkaste breče. Ovaj spektar boja i estetska privlačnost čine ga izuzetno poželjnim za upotrebu u različitim arhitektonskim projektima. Pored vizualnih kvaliteta, AG kamen karakteriziraju i visoka čvrstoća te otpornost na habanje, smrzavanje i vremenske utjecaje, što mu daje izuzetnu trajnost. Zahvaljujući ovim osobinama, kredni vapnenac se koristi u širokom spektru primjena, kao što je već detaljno razmotreno.

Na području Hercegovine radi preko desetak  većih i manjih  kamenoloma u  krednim naslagama (vapnencima, dolomitima i brečama i manje u eocenskim vapnencima). Dva se kamenoloma posebno prednjače u eksploataciji i proizvodnji AG kamena (Kremnice i Crveni grm)  i oni su ukratko opisani u prethodnom poglavlju.  Osim kamenoloma u krednim vapnenaca  poznati su kamenolomi u  brečama i dolomitima kredne starosti koji se nalaze na  području Širokog brijega i Posušja.

Primjena AG kamena od krednog vapnenca, krednog dolomita i breče vidljiva je na priloženim fotografijama.

ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Projekt popločavanja najljepših ulica i trgova u Mostaru poliranim i štokovanim pločama iz hercegovačkih kamenoloma daje ovim lokacijama prepoznatljiv mediteranski i evropski izgled. S obzirom na veliku količinu ugrađenih ploča i korištenu tehnologiju, ovaj projekt zaslužuje pažnju stručnjaka iz oblasti kamenoprerađivačke industrije, budući da o ovom građevinskom zahvatu i specifičnostima AG kamena za sada nema znanstvenih radova.

Nažalost, vrlo malo se istražuje ili piše o krednim naslagama AG kamena, kao  i kompletnom tehnološkom procesu eksploatacije – od oblikovanja i formiranja blokova, piljenja dijamantnom žičnom pilom ili sjekačicom, do piljenja ploča s gaterima,  zatim poliranje, štokovanje itd. Drugi kamenolomi s nedovoljno razvijenom tehnologijom eksploatacije i dalje zaostaju u tehničkoj opremljenosti za daljnju preradu, što je područje koje također zaslužuje više pažnje i analize.

Većina dostupne literature fokusirana je na druge vrste AG kamena (tenelija, miljevina, muljika itd), od kojih su neki rijetko eksploatiraju, a često uključuju opsežne geološke aspekte koje nisu nužno obrađivali diplomirani inženjeri geologije, što ograničava njihovu stručnost. Da bi se prirodni resursi poput krednog vapnenca, dolomita i breča bolje proučili, potrebno je unaprijediti obrazovni sustav u segmentima kamenoklesarskih škola i fakulteta. Studente treba obučavati kroz obaveznu literaturu koja obuhvaća najveće domaće resurse krednih naslaga, jer je gospodarski napredak direktno povezan s kvalitetom obrazovanja budućih stručnjaka.

Pored starijih karbonantnih stijena, kao što su kreda i eocen, edukacija treba obuhvatiti i eruptivne stijene prisutne na područjima Prozora (Rama) i Jablanice.Nedovoljno se zna i o stručnom istraživanju AG kamena, koje predstavlja složen i zahtjevan proces, podložan riziku iznenađenja, posebno u nedostatku svih potrebnih istraživačkih metoda. Danas su dostupne suvremene metode istraživanja, poput bušotinskih širokokutnih kamera i skenera, koje omogućavaju preciznije planiranje istraživanja. Stihijska istraživanja, bez planiranja, dovode do niske iskoristivosti stijenske mase, povećanja proizvodnih troškova i,u konačnici, do zatvaranja kamenoloma.

LITERATURA

• Raić V., Papeš, J. at al. (1971): Osnovna geološka karta list “Metković”, s pripadajućim Tumačem, Institut  za geološka istraživanja, Sarajevo

• Raić V., Ahac, A. $ Papeš, J. at al. (1968): Osnovna geološka karta, list „Mostar“ i “Imotski”, s pripadajućim Tumačima, Institut  za geološka istraživanja, Sarajevo

• Plastić, T., Pulišelić, I., Bilopavlović, V., at al.(2012): Projekt kamen – Eksploatacija i obrada kamena u Dalmaciji i Hercegovini, Split

• Crnković, B. & Bilbija, N. (1984): Vrednovanje arhitektonsko-građevinskog kamena, Geološki vjesnik, Zagreb

• Bilopavlović, V. & Smoljan, N. (1998): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu zaliha arhitektonsko–građevnog kamena oolitičnog vapnnenca  (tenelije i miljevine) na istražnom prostoru “Mukoša” u Mostarskom polju „ Dent“ d.o.o Mostar

• Suljagić, A. & Bilopavlović, V. (2016): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi arhitektonsko- građevnog kamena u ležištu Mukoša-jug, „Pigip“ d.o.o. Sarajevo
• Bilopavlović, V. (2006): Studija isplativosti otvaranja kamenoloma arhitektonsko-građevnog kamena na lokalitetu Mukoša-jug, općina Mostar, Geotehnika 94 Mostar