spot_img

Danska će izgraditi prvu vjetroelektranu na umjetnom otoku

Planirano je da se umjetni otok izgradi 80 kilometara od zapadne obale Danske i prostire na površini od 120 hiljada m2 (sa planovima za povećanje ukupne površine na 360 hiljada m2). Tačan položaj otok još nije odlučen. “Ovo je zaista sjajan trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju”, izjavio je Dan Jørgensen, danski ministar.

Vladina odluka navodi da će 51% projekta biti u vlasništvu države, dok će ostalih 49% biti posvećeno privatnim inicijativama.

Na otoku će se uspostaviti vjetroelektrana s najmanje 200 ogromnih turbina po cijeni koja se procjenjuje na 34 milijarde dolara. Poduhvat se smatra najvećim projektom u historiji Danske. Otok će također snabdijevati mnoge industrije poput brodarstva, vazduhoplovstva ili teškog transporta zelenim vodikom.

Ipak, proizvedena energija neće biti u potpunosti isporučena Danskoj, jer i susjedne zemlje mogu biti opskrbljene čistom energijom. Te zemlje još nisu najavljene, ali, vjerojatno bi to mogle biti Njemačka, Velika Britanija i Holandija.

Vjetroelektrana će imati početni kapacitet od 3GW koji na kraju može doseći 10GW. Otok bi mogao biti dovršeno do 2030. godine, ali mnogi tvrde da taj datum završetka nije izvediv i sugerišu da je 2033. realniji datum. Međutim, danska vlada planira učiniti sve što je u njihovoj moći da završi projekat do 2030. godine jer teži postizanju ciljanog smanjenja emisije gasova (70%) do te godine zbog obveze preuzete 1990. godine. Izgradnja ostrva trebala bi biti započeta do 2026.

Procjenjuje se da će generisana energija u početku proizvoditi električnu energiju za 3 miliona domaćinstava u Danskoj (i dodatnu za ostale zemlje) s ciljem proširenja ukupne proizvodnje tako da može isporučiti energiju do 10 miliona kuća (što premašuje ukupne potrebe Danske pa će susjedne zemlje imati više koristi).

Umjetno ostrvo bit će zaštićeno od valova Sjevernog mora kroz 3 visoka zida koji će biti postavljeni sa svake strane, dok će 4. stranu zauzimati posebno dizajnirano pristanište.

Danska je dugoročno predana smanjenju stakleničkih gasova. Među njima je i karbonska neutralnost do 2050. Zemlja je 2020. najavila da će ekstrakcija nafte i plina u Sjevernom moru biti potpuno zaustavljena do 2050. To je radikalni pomak kad se uzme u obzir da Danska dnevno dobija 103.000 barela nafte (podaci iz 2019, BP).

Danska je također planirala uspostaviti vjetroelektranu na ostrvu Bornholm, u Baltičkom moru, s procijenjenom proizvodnjom energije od 2GW.

POVEZANI ČLANCI

Comments

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NOVE OBJAVE