Naslovnica Home Optimalna debljina termoizolacije – Analiza troškova i isplativosti

Optimalna debljina termoizolacije – Analiza troškova i isplativosti

Najčešće pitanje koje se postavlja nakon donošenja odluke o ugradnji termoizolacije na stambeni ili nestambeni objekat jeste pitanje debljine termoizolacionog materijala. Odgovori koji se mogu dobiti su mnogobrojni. Od toga da je „petica“ sasvim dovoljno, „osmica“ zadovoljavajuća, a „desetka“ možda i nepotrebna, a o većim debljinama se i ne razmišlja. Naravno, ovdje se misli na 5, 8, 10 ili više centimetara debljine termoizolacionog sloja, najčešće ekpandiranog polistirena (EPS) ili šire poznatog „stiropora“.

Full House - Sacuvajte Novac - A4

Pravi odgovor leži u nekoliko činjenica od kojih je najvažnija svakako ona koja daje i najbolje efekte, odnosno zbog čega se kreće u proces utopljavanja objekta. Kako bi se našao pravi odgovor, potrebno je analizirati energijske/tehničke, finansijske, ali i pravne aspekte. Najčešće se to završava na finansijskim činjenicama, tj. visini investicije, što je često i pogrešno. Finansijski aspekt, gledano sa strane kupca, možda i jeste najvažniji, ali dugoročno posmatrano, pravi odgovor koji je potrebno pronaći jeste troškovno-optimalno rješenje. Šta to znači? To znači da je potrebna analiza uloženog u odnosu na dobijeno. Koliko će se uložiti finansijskih sredstava (KM) da bi se postigao željeni efekat. Željeni efekat utopljavanjem objekta jeste da se smanje potrebe za toplotom/grijanjem i hlađenjem/klimatizacijom, što će direktno uticati na smanjenje troškova za energiju. Ispativost jednog ovakvog procesa se mjeri kao odnos uloženih sredstava (investicija u KM) i smanjenja računa/troškova za energiju grijanja i hlađenja. Ukoliko se objekat grije i/ili hladi na neki od skupljih energenata (lož ulje, prirodni gas ili električna energija), samim tim efekat je mnogo veći. Primjera radi, ukoliko je investicija u utopljavanje jedne porodične kuće iznosila 6.000 KM, a tom mjerom energijske efikasnosti na godišnjem nivou se štedi 500 KM, isplativnost takvog jednog zahvata ogleda se u 12 godina. Onaj koji investira će na osnovu tih činjenica donijeti odluku o realizaciji spomenutog zahvata.

Odluke trebaju da se donose na osnovu činjenica, odnosno troškovno-optimalnog kriterija koji podrazumijevaju nekoliko aspekta od kojih su najbitniji visina investicije i ušteda.

Kako bi se stekla jasnija slika, u nastavku je dat pregled troškova/investicije (KM/m2) utopljavanja po pojedinoj stavci koja obuhvata:

  1. Troškove materijala (EPS-a);
  2. Troškove ugradnje/rada;
  3. Ostale troškove materijala (ljepilo, mrežice, kutnik, skelu, itd.)

Troškovi postavljanja toplotne izolacije na vanjske zidove

1

Kako je vidljivo, promjena u visini troškova nastaje usljed promjene debljine izolacinog sloja, dok ostali troškovi ostaju konstantni.

Zašto investirati u ovakvu vrstu zahvata? Prije svega radi uštede energije, kako toplotne tako i električne, ali i dugoročnog rješavanja pitanja troškova energije za grijanje i hlađenje, pogotovo usljed rasta cijena energenata na stranom i domaćem tržištu.

Kako bi se stekao bolji pregled svih koristi koje nastaju postavljem termoizolacije od čvrstog materijala „stiropora“, u nastavku je dat primjer jedne porodične kuće koja za grijanje koristi jedan od skupljih enegenata na tržištu, a za hlađenje električnu energiju putem split kilma uređaja. Analiza je obuhvatila postavljenje termoizolacije od 200 m2 na vanjske zidove u 5 opcija, odnosno debljina termoizolacionog materijala. Analizirane su debljine termoizolacionog materijala od 3, 5, 8, 10 i 12 centimetara. Rezultati su dati u nastavku.

2

Vidljivo je da sa povećanjem debljine termoizolacionog materijala, visina investicija raste, dok sama isplativnost (period povrata investicije) opada. Na osnovu datih činjenica, potrebno je naći troškovno-optimalno rješenje koje zavisi od visine investicije i postignutih ušteda.

3

Analizom se pokazalo da su iznosi investicija i ušteda najbliži u tački 10, kada se koristi termoizolacioni materijal debljine 10cm, te da je u toj tački troškovno-optimalno rješenje koje daje najveće efekte. S tom debiljnom termoizolaciong sloja EPS-a postižu se najveći efekti, zadovoljavaju tehnički propisi, te investicija vraća za cca 9 godina.

Treba uzeti u obzir i činjenicu da prosječan vijek eksploatacije objekta traje više decenija (preko 40 godina), što na koncu znači da će kvalitetna izolacija biti isplaćena više puta u toku svog eksploatacionog vijeka.

Novosti

Kako izračunati količinu čelika za ploču, temelj i stub?

0
Procjena količine čelične armature za betonsku ploču, temelj i stub, grede itd. presudna je za procjenu troškova gradnje.  Projektni crteži koriste se kao osnova...

Related News

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime