Nera Jelaska, photo: Zibi Photography
Problematika starenja građevinskog fundusa zaslužuje veću pozornost i trebala bi postati sastavni dio savremenih procesa projektiranja.
Predstavljamo vam arhitekticu Neru Jelasku. Rođena u Splitu. Preko studija na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, prakse u Argentini, i rada u Španjolskoj, bavi se prostorom u svim mjerilima – od urbanizma do interijera. U nastavku teksta čitajte.
Weissrot&Rose, Zug, Švicarka, photo: Zibi Photography
Za početak predstavite nam se.
Rođena sam u Splitu, i jednom nogom uvijek ostajem u Dalmaciji. Preko studija na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, prakse u Argentini, i rada u Španjolskoj, bavim se prostorom u svim mjerilima – od urbanizma do interijera. Zanima me problematika izgrađenog prostora i prostornog naslijeđa. Prostor u kojem živimo je sve više izgrađen, a u budućnosti vidim nužnost za interdisciplinarnim pristupom obnovama, adaptacijama i redizajnom postojećih prostora, umjesto za novogradnjom, pa tako usmjeravam i svoj rad u području arhitekture.
Caffe Rock, Ebikon, Švicarska, photo: Zibi Photography
Šta je najvažnije u arhitekturi?
Mislim da arhitektura treba biti jednostavna. Za postizanje te jednostavnosti potrebno je konstatno balansiranje između funkcionalnosti i forme. Sve više se treba baviti temama propadanja i zastarijevanja građevina i urbanog tkiva. To je ono o čemu bi arhitektura sada trebala govoriti – ne samo o novim konstrukcijama i materijalima, već i o tome što se događa kada zgrade ostare, kad ih napustimo. Budući da je građevinski sektor jedan od većih zagađivača, ne možemo nastaviti graditi i rušiti zgrade ovom brzinom. Problematika starenja građevinskog fundusa zaslužuje veću pozornost i trebala bi postati sastavni dio suvremenih procesa projektiranja. Pri projektiranju bi se trebali baviti cijelim životnim vijekom zgrade, i propadanje građevina uzeti kao kreativne polazne točke koje pružaju inspiraciju i nove prilike. Uostalom – bez smrti nema ni pravog života.
Food City, Rijeka, photo: Marko Mihaljević
NTT Data uredi, Zagreb, photo: Marko Mihaljević
Koji biste projekat koji ste radili izdvojili kao poseban?
To je kao da pitate majku koje joj je dijete najdraže. Vođenje i realizacija prvih projekata u inozemstvu (Švicarska) je svakako poseban izazov, zbog drugog konteksta i iskustva rada na stranom tržištu. Preuređenje lanca mesnica Igomat je dobar primjer razvoja i transformacije uspostavljenih interijerskih elemenata koji se dopunjuju i transformiraju kako bi odgovorili potrebama specifičnog prostora, njegove pozicije u gradu, ali i rokova za preuređenje. Projekti su se pokazali kao odličan case study za testiranje koncepta good vs cheap vs fast. Rekonstrukcija i prenamjena shopping centra u centru Zagreba u hotel, zbog zahtjevnih inženjerskih rješenja koja su dovela do produljenja životnog vijeka zgrade.
Good Food, Pula, s Janom Piacun, photo: Marko Mihaljević
Mesnice Igomat, Zagreb, s Davorin Radošević, Photo: Marko Mihaljević
Hotel Academia, Zagreb, s KAP4, Photo: Marko Mihaljević
Interijer hotela, Hrvatska, s Tomislav Čurković, Nikica Blažević
Koji su projekti i planovi za budućnost?
Trenutno radim na minijaturnoj kući za odmor uz more, gdje unutar postojeće konstrukcije, koju ne smijemo dirati, moramo ubaciti prefabriciranu gotovu kuću. Drugi projekt je puno većeg mjerila – interijer hotela 5 zvjezdica u neturističkom i manje razvijenom dijelu Hrvatske. Uz hiperinflaciju turističkih sadržaja na obali veseli me sudjelovati u projektu koji aktivira manje razvijena područja.
Imate li poruku za naše čitaoce?
Imamo odgovornost za prostor u kojem živimo i moramo pokušavati da je sutra barem malo bolje nego jučer.
