Sestre Anamarija i Iva hrabro koračaju u svijet arhitekture

Naš je trenutni zajednički projekat vođenje Instagram profila arhitektura.etc.

Anamarija Topić rođena je 28 januara 1995 godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je istoriju umjetnosti i talijanski jezik i književnost 2020 godine.

Iva Boban rođena je 22 decembra 2003 godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i II. gimnaziju. Studij arhitekture u Zagrebu upisala je 2022 godine.

Za početak recite nam nešto više o sebi?

Anamarija: Ja sam Anamarija Topić, magistra istorije umjetnosti i talijanistike, rođena 1995 godine u Zagrebu. U rodnom sam gradu pohađala jezičnu gimnaziju, a zatim i Filozoski fakultet. Titulu magistre istorije umjetnosti i talijanistike stekla sam 2020 godine, nakon odbrane diplomskog rada o temi ,,Palača Slavenske hipotekarne banke u Vlaškoj 53 u Zagrebu’’. Osim diplomskog rada, publiciran mi je i naučni članak o istoj temi. Glavno područje mog istraživačkog interesa vezano je uz istoriju hrvatske, a posebno zagrebačke, arhitekture 19. i 20. stoljeća. Nakon studija nastavila sam se baviti istorijskom arhitekturom kao vanjska saradnica na konzervatorskim elaboratima i kao samostalna istraživačica. Uz to, zajedno sa svojom sestrom Ivom Boban, u slobodno vrijeme vodim Instagram profil arhitektura.etc. Iva je ove godine upisala studij arhitekture u Zagrebu, te je pri upisu bila prva na rang listama na sva tri arhitektonska fakulteta u Hrvatskoj.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Anamarija: Od malena sam sanjala da se bavim istraživanjem arhitekture, dizajna i drugih vidova umjetnosti, a kada sam saznala da postoji studij istorije umjetnosti, znala sam da je to pravi odabir za mene.

Iva: Kao mala voljela sam crtati, ali su me također zabavljale igre na računalu o uređivanju kuca, pa mislim da sam zbog toga stekla ljubav prema umjetnosti, ali i arhitekturi.

Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?

Anamarija: Veliki utjecaj na mene tokom studija je imao moj profesor i mentor dr.sc. Dragan Damjanović. Zahvaljujući njegovim predavanjima, na kojima je uvijek s velikim žarom i na zabavan način govorio o arhitekturi i umjetnosti 19. i početka 20. stoljeća, počela sam i sama dublje istraživati iste teme. Posebno mi se urezala u pamćenje terenska nastava u Beču, gdje nam je profesor Damjanović na licu mjesta, stojeći na Michaelerplatzu, živopisno objasnio razliku između klasičnog i tada modernog jezika arhitekture, dajući primjer Hofburga s jedne strane i Looshausa s druge strane.

Iva: Ove godine sam upisala studij arhitekture u Zagrebu, no sama sam krenula istraživati više o njoj za vrijeme priprema za fakultet i istraživanju za stranicu arhitektura.etc. Što sam više istraživala o poznatim zgradama u Zagrebu, nailazila sam i na druge poznate arhitekte širom Hrvatske, ali i svijeta. Krenula sam tako i više cijeniti zgrade u našem gradu, te me još više zanimala njihova prošlost.

Na kojim projektima trenutno radite?

Anamarija i Iva: Naš je trenutni zajednički projekat vođenje Instagram profila arhitektura.etc, a u budućnosti bismo voljele sarađivati i na drugim, ozbiljnijim projektima.

Recite nam više o vašem profilu?

Anamarija: Naš se Instagram profil arhitektura.etc bazira na objavljivanju starih fotografija arhitekture Zagreba. Pokrenula sam taj profil prije dvije godine, iz čiste ljubavi prema istorijskoj arhitekturi, misleći da bi se moglo skupiti stotinjak istomišljenika, pratitelja sa sličnim interesima. Danas objave na našem profilu prati preko 3500 pratitelja. Među pratiteljima je najviše arhitektonskih studija i studenata arhitekture. Mnogi nam se javljaju, komentiraju objave, pa čak i pitaju za savjete za istraživanja na kojima rade.

Ko sve čini tim?

Anamrija: U našem smo timu, kao administratorice profila arhitektura.etc, Iva i ja. Svaka ima potpunu slobodu odabira što će objavljivati, a objave nam se razlikuju s obzirom na lične interese i znanje o pojedinim periodima u arhitekturi i umjetnosti. Tako su moje objave više vezane uz stariju arhitekturu, dok Iva češće objavljuje zagrebačku arhitekturu druge polovine 20. stoljeća.

Kakva je arhitektura u regiji?

Iva: Teško je opisati arhitekturu u cijeloj regiji kratkim odgovorom, pa bih radije opisala kakva je ona kod nas, barem u Zagrebu. Stara jezgra grada građena je pod određenim urbanim planovima, te se širenjem grada taj plan gubi. Za razliku od nekih drugih europskih gradova, zagrebački urbanizam nije toliko razvijen, te se on još može zamijetiti na kvartovima građenim pod vodstvonom arhitekta Vinka Uhlika koji je osmislio izgled Novog Zagreba i njegove plave potkove. Općenito, hrvatski arhitekti i dizajneri poznati su pirom svijeta, a neki od poznatijih koje valja spomenuti su prostoria, 3LHD, a od onih koji su ostavili veliki učinak na grad, ali i općenito na arhitekturu Hrvatske su Viktor Kovačić, Kauzlarić, Bernardi, Ibler…